Odlomak

Finansijska tržišta i berzanski menadžment – Akcijski kapital, vrste akcija  i akcioanrsko društvo

UVOD

Razvoj akconarstva počeo je veoma spontano polovinom XVI vijeka u Engleskoj i bilo je vezano za emitovanje akcija radi prikupljanja sredstava za otkrivanje novih morskih puteva do Indije i Kine. Do tada su skupe trgovačke ekspedicije bile rezervisane samo za imućne. Oni koji nisu imali dovoljno novca umjesto uzimanja kredita, emitovali su potvrde (preteče akcija) i tako prikupljali sredstva za sprovođenje skupih putovanja. Tako su kupci tih „potvrda“ preteče današnjih akcionara postali i vlasnici robe koja treba da bude predmet trgovanja.

Prva firma koja je na ovaj način finansirala svoja putovanja jeste firma londonskog trgovca Sebastijana Kaboa „Muscay Company“ 1553g. On je emitovao akcije pri čemu je pojedinačna vrijednost akcija iznosila 25 funti a zaradio je 6000 funti.

Druga firma koja je takođe na ovaj način finansirala svoje pomorske ekspedicije jeste „The East Indian Company“. Ona je za 17 godina poslovanja emitovala akcije od 1,6 miliona funti .

U Londonu je 1600g. osnovana prva korporacija koja je emitovala akcije. Krajem XVII vijeka osnovano je oko 140 kompanija sa zajedničkim akcijama koja su podsjecala na današnja akcionarska društva. Pojavom industrijske revolucije akcionarstvo je dobijalo više na značaju.

AKCIJSKI KAPITAL

Akcijski kapital predstavlja sastavni dio akcionarskog društva (korporacija) I isti se uplaćuje od strane vlasnika kapitala (akcionara). Akcijski kapital je podjeljen na određen broj akcija (sa nominalnim iznosom) koje su uplatili akcionari kapitala. Akcionari imaju status vlasnika kapitala i to saglasno visini uloženog kapitala sa pravom učešća u raspodjeli neto dobiti (dividende).
Dividenda treba da predstavlja rezultat poslovanja akcionarskog društva po osnovu ostvarivanja veće tržišne vrijednosti od emitovane nominalne vrijednosti akcija. Pored prava upravljanja akcijskim kapitalom i prava raspodjele dividende, akcionari imaju I pravo povlačenja iz akcijskog kapitala (prodajom svojih akcija na berzi). Pored prava, akcionari imaju i odgovornosti za obaveze akcionarskog društva i to saglasno visini uloženog sopstvenog kapitala.
Osnovni elementi akcijskog kapitala su:
1.    nominalna vrijednost emitovanih akcija
2.    kapitalni dobitak (emisiona premija)
3.    zadržana dobit (akumulacija)

Nominalna vrijednost emitovanih akcija predstavlja vrijednost po kojoj je akcija emitovana i evidentirana u knjigovodstvu akcionarskog društva. Nominalana vrijednost ne mora uvijek biti jednaka njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Ona se izračunava množenjem broja emitovanih akcija i nominalne vrijednosti pojedinačne akcije. Akcionarska društva imaju više vrsta (klasa) akcija pa se za svaku vrstu akcija pojedinačno izračunava nominalna vrijednost, a sve vrste akcija zbirno prdstavljaju nominalnu vrijednost akcijskog kapitala.
U visoko razvijenim zemljama neke korporacije emituju akcije bez nominalne vrijednosti. Na taj način prikupljaju veći akcijski kapital, jer se akcije prodaju po različitim vrijednostima (cijenama), koje su u praksi veče od nominalnih cijena akcija.
Sticanjem pozicije na finansijskom tržištu korporacije prodaju svoje akcije po tržišnoj vrijednosti koja je iznad njihove nominalne vrijednosti.
Razlika između tržišne i nominalne vrijednosti predtsavlja kapitalni dobitak (emisiona premija). Pošto korporacijsko preduzeće ne prodaje svoje akcije ispod nominalne vrijednosti, vrijednost kapitalnog dobitka ne može biti iskazana kao negativna veličina.
Zadržana dobit predstavlja akumulaciju akcijskog kapitala.
Zadržana ili neraspoređena dobit je rezultat uspješnog poslovanja akcionarskog društva. Ona predstavlja najznačajniji element akcijskog kapitala.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari