Finansijski sistemi i finansijske institucije
1
UNIVERZITET U NIŠU
EKONOMSKI FAKULTET NIŠ
ZAVRŠNI RAD
Tema:
BANKARSKI SEKTOR SRBIJE
Predmet:
FINANSIJSKI SISTEMI I FINANSIJSKE INSTITUCIJE
Mentor:
Student:
Prof. dr. Borko Krstic
Ivan Gramić 41193
Niš, 2013. god.
2
Sadržaj
2.2 Ovlašćenja Narodne banke Srbije u utvrĊivanju i sprovoĊenju monetrane politike................ 8

4
1. Bankarski sistem Srbije
U okviru privrednog sistema, jedan od najvažnijih podsistema je finansijski sistem. On
predstavlja skup tržišta, institucija, zakona regulativa i tehnika kroz koje se trguje obveznicama,
akcijama i drugim hartijama od vrednosti, odreĊuje kamatne stope, finansijske usluge i proizvodi
isporuĉuju širom sveta. Jedna od osnovnih funkcija finansijskog sistema se sastoji u povezivanju
razliĉitih uĉesnika privrednog života i transfer sredstava izmeĊu njih. Odnosno usmeravanje novca
od onih koji štede i imaju višak novca ka potrošaĉima koji ga nemaju dovoljno. Pored ove osnovne
funkcije, finansijski sistem obavlja i ogroman broj drugih funkcija u privredi: funkcija štednje,
funkcija blagostanja, likvidonosna funkcija, kreditna funkcija, funkcija plaćanja, funckiju zaštite od
rizika, makroekonomsku funkciju, funckiju transfera resursa kroz prostor i vreme, obezbeĊivanje
informacija, funkciju kreiranja novca.
Najvažnije osobine finansijskog sistema su:
dinamiĉnost;
otvorenost i
kompleksnost.
Dinamiĉnost znaĉi da se u privrednom i finansijskom sistemu stalno dešavaju promene i
pojavljuju novi dogaĊaji koji sistem dovode u privremena stanja ravnoteže i neravnoteže. Finasijski
sistem nije statiĉan i jednom zauvek dat. Savremeni finansijski sistemi funkcionišu 24 ĉasa, 7 dana
u nedelji i 365 dana u godini, što znaĉi da se finansijski sistemi stalno menjaju i usavršavaju.
Otvorenost znaĉi da privreda jedne zemlje mora biti otvorena prema inostranstvu, tj.
privredni subjekti moraju ulaziti u razliĉite oblike saradnje sa subjektima izvan granica nacionalne
ekonomije. Kod finansijskih sistema se ĉak može govoriti i o globalnom karakteru finansijskog
sistema. Pre svega što meĊunarodni tokovi finansijskih sredstava i kapitala uzimaju takve razmere
da je gotovo nezamislivo živeti i raditi izolovano od meĊunarodne zajednice.
Kompleksnost nam govori da je i sam finansijski sistem sastavljen od većeg broja
podsistema. On se sastoji iz kombinacije većeg broja institucija i uĉesnika (poput centralne banke,
poslovne banke, štedionice, štedno kreditne asocijacije, penzioni fondovi, investicioni fondovi,
osiguravajuća društva, posredniĉke organizacije) finansijskih tržista (kao što su devizno, tržište
novca, kapitala itd.) i finansijskih instrumenata (instrumenti duga, vlasniĉki instrumenti, izvedeni
instrumenti).
Razvijenost finansijskog sistema jedne zemlje može se pratiti preko razvijenosti njegovih
najvažnijih elemenata:
finansijska tržišta;
finansijski instrumenti i
finansijske institucije.
Finansijsko tržišto se mogu posmatrati u širem i užem smislu. U širem smislu finansijska tržišta
postoje svuda gde se obavljaju finansijske transakcije. Dok u užem smislu možemo ih definisati kao
organizovano mesto na kome sesusreću ponuda i tražnja za razliĉitim oblicima fnansijskih
instrumenata(ili aktive). Preko finansijskih tržišta privredni subjekti dolaze do sredstava
neophodnih za njihovo poslovanje. Ona olakšavaju povezivanje subjekata koji raspoloža viškovima
finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju finansijska sredstva, odnosno povezuju štednju i
investicije.
Finansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na finansijskim tržištima. Njihova
razvijenost i diverzifikovanost su najbolji indikatori i pokazatelji stepena razvijenosti pojedinih
finansijskih tržišta. Reĉ je o neopipljivoj aktivi, ĉija vrednost direktno ne zavisi od vrednosti
fiziĉkih dobara, već predstavlja prava na neke buduće prihode ili koristi. Tu možemo
5
podrazumevati razne novĉane i finansijske instrumente kojima se može trgovati na finansijskim
tržištima. Finansijske instrumente emituju ili izdaju oni subjekti koji imaju nedostatke finansijskih
sredstava ili kapitala u datom trenutku. Najznaĉajniji finansijski instrumeni su hartije od vrednosti
(kao najzastupljeniji i najmnogobrojniji poput akcija, obeveznica, menica, finansijskih derivata i
sl.), depoziti, potraživanja, finansijska prava, žiralni novac, devize i devizni kursevi kao i zlato i
plemeniti metali.
Uĉesnike na fnansijskim tržištima ĉine fnansijske institucije i fnansijskiposrednici.
Finansijske institucije mogu se pojaviti kao zajmodavci ili kao nosioci regulatorne uloge
.
Osnovna
im je uloga da posreduju izmeĊu sufcitnih i defcitnih ekonomskih jedinica i to tako što prikupljaju
akumulaciju prekosvojih kreditnih i fnansijskih instrumenata i vrše njeno usmeravanje
kreditiranjem ili kupovinom finansijsih instrumenata zajmoprimaoca. Finansijski posrednici
povezuju uĉesnike na fnansijskim tržištimaostvarujući zaradu na osnovu razlike u ceni po kojoj
angažuju sredstva ipo kojoj ih plasiraju.
Manje razvijeni sistemi vrše direktno finansiranje, bez posrednika, odnosno direktno
povezivanje subjekata sa viškovima i manjkovima sredstava. Razvijenije sisteme karakteriše
indirektno finansiranje, preko posrednika.
Osnovna prednost direktnog finansiranja jeste u odsustvu posrednika izmeĊu potražioca i
zajmodavca. Kada se pokaže da direktno finansiranje nije mnogo rentabilno, finansijski posrednik
interveniše izmeĊu zajmodavca i potražioca finansiranja. Posrednik dobija nagradu za svoj rad,
štediše mu uplaćuju svoju gotovinu u zamenu za malu kamatu i banka ovaj novac pozajmljuje
ostvarujući veću dobit. Na taj naĉin zajmodavci su bolje obezbeĊeni od svakog rizika i nudi im se
veća likvidnost. Zahvaljući ogromnim koliĉinama novca koje su joj poverene, ona može da podeli
rizika kome se izlaže meĊu više pozajmljivaĉa, dok joj veliku iznosi koje pozajmljuje jednom
dužniku, omogućavaju da nadoknadi troškove za prikupljene informacije.
Ukoliko posmatramo finansijski sistem Srbije možemo zakljuĉiti da dominantno mesto u
njemu pripada bankarskom sektoru, sa uĉešćem od 92,4% u finansijskom sistemu, sektor osiguranja
sa uĉešćem od 4,8%, sektor penzionih fondova sa uĉešćem 0,6% i sektor lizinga sa uĉešćem od
2,2%.
Grafikon br. 1 - Struktura finansijskof sistema srbije u 2013 god
Izvor: Narodna banka Srbije
Bankarski sektor
2882 mlrd.
92%
Sektor osiguranja
151 mlrd.
5%
Sektor penzijskih
fondova 18 mlrd.
1%
Sektor lizinga 69
mlrd.
2%

7
2.1 Organi narodne banke Srbije
Organizaciona šema Narodne banke Srbije prilagoĊena je njenim zadacima. Ona ima
sledeće organe:
1.
Izvršni odbor
2.
guvernera i
3.
Svet guvernera
Za ostvarivanje ciljeva Narodne banke Srbije direktno su odgovorni izvršni odbor, guverner i
direktor uprave za nadzor.
Izvršni odbor ĉine guverner, direktor Uprave za nadzor i viceguverneri. Sednice Izvršnog
odbora se održavaju najmanje jednom meseĉno, njima predsedava guverner, i mora biti prisutna
najmanje tri ĉlana. Odluke se donose većinom glasova. Izvršni odbor je nadležan za donošenje:
1.
programa monetarne politike Narodne banke Srbije;
2.
naĉin utvrĊivanja kamatnih stopa Narodne banke Srbije i naĉin obraĉuna, naplate i plaćanja
kamate na plasmane i druga potraživanja Narodne banke Srbije, kao i na sredstva na koja Narodna
banka Srbije plaća kamatu;
3.
uslove i naĉin izdavanja hartija od vrednosti Narodne banke Srbije;
4.
uslove pod kojima i naĉin na koji Narodna banka Srbije sprovodi operacije na otvorenom
tržištu i obavlja diskontne poslove;
5.
politiku odobravanja kratkoroĉnih kredita;
6.
politiku kursa dinara;
7.
osnovice za obraĉunavanje obavezne rezerve i stope obavezne rezerve, kao i naĉin, uslove i
rokove izdvajanja i korišćenja sredstava obavezne rezerve banaka;
8.
politiku upravljanja deviznim rezervama, kao i smernice za upravljanje tim rezervama;
9.
druge instrumente i mere monetarne i devizne politike;
10.
mere za održavanje likvidnosti banaka;
11.
mere i aktivnosti, u okviru nadležnosti Narodne banke Srbije, radi oĉuvanja i jaĉanja
stabilnosti finansijskog sistema.
3
Guverner zastupa i predstavlja Narodnu banku Srbije. Njega bira Narodna skupština na
predlog predsednika Republike Srbije. Kandidat za guvernera pored opštih uslova za rad u
državnim organima mora da poseduje visoko struĉno obrazovanje i najmanje deset godina radnog
iskustva u oblastima ekonomije, finansija ili bankarstva. Pored guvernera u Narodnoj banci Srbije
postoje i 2-4 viceguvernera. Njih takoĊe bira Narodna skupština ali na predlog guvernera. Mandat i
guvernera i viceguvernera je šest godina uz mogućnost da budu ponovo birani. Guverner izvršava
sledeće poslove:
1.
rukovodi poslovanjem Narodne banke Srbije i organizuje njen rad;
2.
sprovodi odluke Izvršnog odbora i Saveta;
3.
donosi propise, opšte i pojedinaĉne akte iz nadležnosti Narodne banke Srbije koji zakonom
nisu stavljeni u nadležnost Izvršnog odbora i Saveta;
4.
predlaže propise, opšte i pojedinaĉne akte koje donose Izvršni odbor i Savet;
5.
ureĊuje unutrašnju organizaciju Narodne banke Srbije i sistematizaciju radnih mesta u
Narodnoj banci Srbije, kao i radne odnose zaposlenih u Narodnoj banci Srbije;
3
Zakon o Narodnoj Banci Srbije,
Službeni glasni RS,
br. 55/2004, 85/2005 - dr. zakon, 44/2010, 76/2012 i 106/2012
ĉlan 14
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti