SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

HRVATSKI STUDIJI-STUDIA CRROATICA

STUDIJ NOVINARSTVA

UTJECAJ I ULOGA MEDIJA U GLOBALIZACIJSKIM 

PROCESIMA

DIPLOMSKI RAD

Mentor:

Studentica:

Dr.sc.Anđelko Milardović

Ivana Tarnaj

1

Zagreb, 2004. godina

Kada je Albert Einstein otkrio teoriju relativiteta suočio se sa pomalo iznenađujućim 

problemom. Ovaj svijetski poznati fizičar vrlo je brzo shvatio kako svoje revolucionarno 

otkriće koje je uzdrmalo temelje klasične Newtonovske fizike ne može verbalno objasniti 

budući u dotadašnjem leksiku nisu postojali pojmovi koji bi odgovarali novootkrivenim 

fenomenima. Slijedom razvoja komunikacijskih tehnologija te transformacijom medija iz 

pisanog i auditivnog u slikovno i interaktivno, pojavila se potreba za zasebnim jezikom, 

leksikom kojim će biti moguće opisati i prenijeti sve promjene i fenomene u komunikacijskoj 

sferi današnjice. Stoga je sasvim logično predočiti maleni riječnik pojmova vezanih uz 

medije, internet i globalizaciju, budući se oni odnose ne samo na nove tehnologije, već i 

promijenjenu percepciju kod krajnjih konzumenata medijskih proizvoda, koji su iz jedne 

literalne i pasivne pozicije vrlo brzo prerasli u audio-vizualnu i interaktivnu publiku. «Vi ste 

generacija sličica» govorila je moja profesorica iz matematike još u srednjoj školi jasno se 

identificirajući kao pripadnica jedne druge ili drugačije komunikološke generacije. I doista, 

promatrate li 50-godišnjaka kako nastoji savladati tehnološke prepreke poput mobitela i sve 

prisutnijeg interneta, postaje sasvim jasno kako je zaista riječ o zasebnoj generaciji, raskoraku 

između romantičnog vremena pisane riječi i novog globalnog trenda on-line i interaktivnog 

življenja. Pojmovnik kojim se najčešće nastoji prikazati složena fenomenologija medija, 

najintrigantnijeg biznisa 19, 20 i 21. stoljeća, kreće se na relacijama hardwera, softwera i u 

poslijednje vrijeme bodyweara. Osim osnovnih elemenata medijskog tijela slikovito ocrtanog 

jezikom kompjuterskih komponenti, svakako je važno apsorbirati široki pojmovnik vezan uz 

globalne asocijacije i procese. Budući je u cijelokupnoj priči o medijima i globalizaciji 

najčešće riječ o novim, gotovo psihološkim, odnosima između mase i individualca, velikog i 

malenog, nacionalnog i globanog, moći i nemoći, znanja i ne znanja, odmotavanje logičkog 

klupka započinje pravilnim identificiranjem pojma sa fenomenom, te u konačnici završava na 

individualnoj presudi o dobru i zlu u sve prisutnim, sve obuhvatnim i gotovo svemogućim 

medijima. Pri tomu najviše fascinira činjenica kako medijska moć utjecaja na pojedinačnu 

dušu prestaje već pritiskom na gumb daljinskog upravljača ili gašenjem radijskog prijemnika, 

no na društvenoj razini, a ljudska je jedinka neizostavno društveno biće, kako je to davno 

Uvod: JEZIK MEDIJA

2

background image

TEORIJA GLOBALIZACIJE

  zapljusnula je post-hladnoratovski vrli novi svijet kao 

odgovor na neuspjehe zemalja tzv. Trećeg svijeta te kao odgovor na kontraverze kapitalizma 

iznjedrenog   iz   imperijalizma   pojedinih   samoprozvanih   super-nacija.   Pojam   globalizacija 

odnosi   se   na   rastuće   međupovezanosti   različitih   dijelova   svijeta,   što   kao   posljedicu   ima 

stvaranje   kompleksnih   oblika   interakcije   i   međuovisnosti.   Anđelko   Milardović   teorju 

globalizacije   uobličuje   prenoseći   viđenje   Ronalda   Robertsona   kako   je   zapravo   riječ   o 

«analitičkoj shemi na temelju koje se mogu misliti i opisati pojave koje imaju nadnacionalno 

(univerzalno svjetsko) značenje»

1

 

Milardović ističe kako je riječ o gotovo novoj paradigmi. 

To potvrđuje i opširna literatura na temu, no većina autora suglasna je, a s čime se valja složiti, 

da je  

«globalizacija proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i političkog djelovanja koje 

nadmašuje granice nacionalnih država»

2

.

  U tom kontekstu nastojanje je ovoga diplomskog 

rada promatrati poziciju medija kao glavnog generatora komunikacijskih čimbenika na razini 

svjetskoga   sustava   ovoga,   kako   između   ostalog   ističe   Chase-Dunn,   multidimenzionalnog 

globalizacijskog   procesa.   Jasno   je   pritomu   kako   su   osnovne   poluge   moći,   kao   produžeci 

složenih   i   snažnih   ekonomskih   i   političkih   globalnih   djelovanja,   upravo   transnacionalne 

medijske  organizacije.  Smjerokaz  za  kretanje  globalizacijom  najzornije je  prikazao  Urlich 

Beck.   Njegova   je   pretpostavka   kako   globalizacija   ima   8   obilježja.

3

  Prvo   obilježje   je 

gospodarsko-zemljopisne   karakteristike

,   a   odnosi   se   na  

djelovanje   transnacionalnih 

korporacija,   trgovinu   i   kolanje   informacijskog   kapitala

.   Drugi   je  

informatičko-

tehnološki

,   dočim   se   treći   odnosi   na  

univerzalne   vrijednosi   poput   ljudskih   prava   i 

demokracije

. Četvrti sugerira 

razvoj kulturne industrije i sve njezine kontraverze

, a peti 

naglašava  

policentričnost   svjetske   politike   u   kojoj   djeluju   transnacionalni   akteri

Svjetsko  osiromašenje  

šesto  je  obilježje  globalizacije  kao  trenda,  a  sedmo  upozorava  na 

razaranje i uništavanje okoliša

. Osmo i konačno obilježje globalizacije prema Becku bavi se 

transkulturnim konfliktom

  koji je svoju surovu realizaciju doživio u nedavno buknulim 

terorističkim ratovima između Islama, prikazanog kroz lik i djelo Osame bin Ladena i njegove 

terorističke mreže Al Quaide s jedne, te Georgea Busha Juniora, američkog predsjednika i 

konzervativca,   iznjedrenog   na   leđima   industrije   čelika   SAD-a,   s   druge   strane.   No, 

globalizaciju   valja   promatrati   kao   kuglu.   U   velikoj   mjeri   određuju   je   pojmovi   poput 

1

 

A. Milardović, Globalizacija, str. 9. 

2

 A. Milardović, Globalizacija, str. 10.

3

 A. Milardović, Globalizacija, str. 10.

4

modernizacije,   liberizacije,   svjetsko   tržište,   koncentracija   kapitala,   demokracija, 

pozapadnjavanje, politička i gospodarska moć etc. 

5

background image

Svakoga se dana na globalnim tržištima novca okrene daleko više od trilijun dolara, što je 

ogromno povećanje u odnosu na deset godina unatrag, da ne idemo dalje u prošlost. 

Vrijednost bilo koje količine novca kojeg možemo imati u svojim džepovima ili na našim 

bankovnim računima, mijenja se od trenutka do trenutka u skladu s fluktuacijama na tim 

tržištima. Zato, dakle, ne bih oklijevao reći da globalizacija, ovakva kakvu je doživljavamo, u 

mnogim aspektima nije samo nova, već i revolucionarna».

7

 

Navedeno opažanje A. Giddensa 

usmjerava na zaključak kako je zapravo začuđujuće da se vrijeme i prostor danas zaobilaze 

jednim klikom miša, što u potpunosti realizira McLuhanovu paradigmu, te s druge strane svjedoči 

o nevjerojatnim, revolucionarnim, pomacima u ekonomiji današnjice. Kada govori o skepticima i 

radikalima, Giddens ukazuje na svjetonazor izmjeren u fluktuaciji «globalnog» novca, no temu 

nastoji produbiti raspravom o nacionalnoj državi, o čemu u zasebnom poglavlju raspravlja i ovaj 

diplomski rad. Međutim, Giddens dobro primjećuje kako je globalizacija u osnovi sila čiji je 

glavni motor pokretač upravo globalna ekonomija. Njezini su pak statori i rotori internacionalne 

mega kompanije, koje u svojim lepezama gotovo fraktalno ocrtavaju složenost procesa 

globalizacije. Kako bi se približila samom značenju globalnih trendova, te kasnije razmotrila i 

njihove učinke, odlučih krenuti in medias res. Ostavljamo stoga romantična vremena proroka 

McLuhana, i na svemu mu znanju zahvalimo, jer već duže godina svijetom hodaju kiklopi. 

7

 Izvor Internet, tražilica Google; pojam A. Giddens

7

Želiš da pročitaš svih 47 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti