Seminarski rad iz predmeta: Osnove komunikologije
GOVOR TIJELA
Mentor:
Student:
Tuzla, maj 2016. godine
1. Govor tijela
Govor tijela pokriva znakove dodira, orijentacije tijela, držanje tijela, gestirukama i kimanja
glavom. Dodir ili općenito tjelesni kontakt, varira sa stupnjem intimnosti koji postoji između
dvoje ljudi.
1
Kad se to događa, onda je ono što vidimo proces međusobnog povlačenja u
privrženost koja savlađuje prirodnu težnju svakog pojedinca da štiti svoj lični prostor.
Pošto u osnovi postoji konflikt između ''držanja na udaljenosti '' i ''uspostavljanja kontakta''
posljedica je toga da se javljaju mnoge varijantne i različiti stepeni prijateljskog
dodirivanja.Najuobičajeniji oblik dodira pojavljuje se kad se sretnemo ili se opraštamo.
Najčešće dolazi do rukovanja, koje je očekivana formalnost pri pozdravljanju.
Toplina pozdrava često se izražava prenaglašavanjem te radnjena različite načine. Ona se
progresivno amplicirahvatanjem šake objemarukama, hvatanjem za nadlakticu, hvatanjem za
rame i zagrljajem oko ramena. Potreba da se pri konverzaciji ograniči sagovornikovo kretanje,
često se pokazuje spuštanjem obuzdavajuće ruke na njegovo rame, dok ga dodirivač nastavlja
uvlačiti u razgovor.
Grljenje predstavlja snažan doživljaj u djetinjstvu, a kod odraslih osoba je rezervirano za
duboko emocionalne trenutke. Mladi ljubavnici čine taj znak prisnosti češće nego drugi. To
je jedan od najjačih pokazatelja intimnosti.
Poljubac kao javni znak veze prikazuje varijacije od jedne kulture dodruge. U većini zemalja
češće je ljubljenje u obraz na javnim mjestima, negoljubljenje u usta koje se, opet, pripisuje
ljubavnim parovima.
Orijentacija tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju. Običnoorjentiramo svoje
tijelo prema osobi s kojom pričamo, tako da okretanje odosobe zahtjeva pokret tijela. Kad se
spremamo izvesti neku radnju, često radimo pripremne pokrete. Oni djeluju kao nagovještaji
onog što namjeravamo učiniti.
1
Gordon R. Veinrajt, Govor tijela, Alnari, 2001.
Činjenica je da seslužimo pokretima nakane i da reagiramo na njih kod drugih u mnogim
situacijama, a da toga nismo svjesni. Primjerice, smatra se da smjerajući pokret ka ustajanju
sa stolice često djeluje kao nagovještaj naše potrebe da prekinemo razgovor.
1.1.
Osnovne kretnje i njihovo porijeklo
Većina osnovnih komunikacijskih kretnji je ista širom svijeta. Kada je čovjek sretan smiješi
se, kada je nesretan ili srdit, onda se mrgodi. Gotov posvuda u svijetu klimanje glavom znači
da ili potvršivanje. Odmahivanje glavom koje znači ne ili poricanje također je
opšteprihvaćena gesta i vjerovatno je isto naučena u djetinjstvu.
Porijeklo nekih kretnji može se slijediti do naše primitivne životinjske prošlosti. Pokazivanje
zuba vuče porijeklo iz čina napadanja, a čak i savremeni čovjek koristi jedan oblik prezirnoh
smiješka i drug eneprijateljske geste iako više ne napada zubima. Izvorno smješak je bio gesta
zastrašivanja, no danas se koristi u sklopu gesta koji pokazuje zadovoljstvo.
2
Kao što se govorni jezik razlikuje u pojedinim kulturama tako i neverbalni jezik može biti
različit. Dok je jedna gesta uobičajna u određenoj kulturi i ima jasno tumačenje u nekoj
drugoj može izgledati besmisleno ili čak imati sasvim drugo značenje.
3
1.2.
Lažni govor tijela
Obično se postavlja pitanje je li moguć lažan govor tijela. Odgovor na to pitanje uglavnom j
enegativan i to zbog nesklada koji će s evjerovatno pojaviti između osnovnih gesta,
mikrosignala tijela i izgovorenih riječi.
Međutim, ima slučajeva gdje je govor tijela namjerno iskrivljen radi sticanja određene
prednosti. Neki od osnovnih primjera su ponašanja menakenki na izboru za Miss svijeta. Njen
plasman zavisi od toga koliko će ona dobro prenijeti svoj govor tijela. Mnogi političari su
strunjaci u iskrivljavanju govora tijela kako bi pridobile glasače da im povjeruju i za političare
koji to uspješno rade kažemo da imaju „karizmu“.
2
Hellinger, B., Gabrijela ten Hövel G.,, "Priznati ono što jeste", PAIDEIA, Beograd, 2005
3
Gordon R. Veinrajt, Govor tijela, Alnari, 2001.
