VISOKA  ŠKOLA  POSLOVNOG  MENADŽMENTA  „PRIMUS“

GRADIŠKA

DIPLOMSKI RAD

TEMA: „GRUPACIJA SVJETSKE BANKE-INSTITUCIJE SVJETSKE BANKE U 

BOSNI I HERCEGOVINI“

STUDIJSKI PROGRAM: JAVNA UPRAVA

 MENTOR:

           KANDIDAT:

Prof.dr Šaban Nurić

 

           Bojić Dinko 

           Indeks br:  515/08

Gradiška, rujna 2011. god.

 Uvod

Krize   u   svjetskoj   privredi   u   prvoj   polovini   XX   stoljeća   umanjile   su   međunarodno   kretanje 

kapitala i samim time mogućnost pozajmljivanja. Mnoge zemlje, a naročito evropske, pretrpjele 

su velika ratna razaranja. Zbog toga je vladalo veliko interesovanje da se osnuje organizacija koja 

će na srednji i dugi rok finansirati obnovu i razvoj opustošenih i razorenih zemalja. Stoga je na 

konferenciji u Bretton Woods - u odlučeno da se osnuje Međunarodna banka za obnovu i razvoj 

(International   Bank   for   Reconstruction   and   Development,   IBRD).   Pod   okriljem   IBRD-a 

osnovane su, u periodu od 1958. do 1988. godine, još četiri institucije koje zajedno sa IBRD-om 

čine   Grupaciju   Svjetske   banke.Izvori   podataka   koji   su   korišteni   u   ovom   radu   su   uglavnom 

zasnovani na oficijelnim podacima Svjetske banke, koje ona objavljuje putem raznih publikacija, 

biltena, izvještaja i časopisa.  

Svjetska bankarska grupa se sastoji od 5 institucija:

1. MEĐUNARODNA BANKA ZA REKONSTRUKCIJU I RAZVOJ – IBRD

2. MEĐUNARODNA ASOCIJACIJA ZA RAZVOJ  - IDA

3. MEĐUNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA  - IFC

4. MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA – MIGA

5. MEĐUNARODNI CENTAR ZA RJEŠAVANJE INVESTICIONIH SPOROVA -  ICSID

Ove institucije su u vlasništvu 187 zemlja članica, koje su jedan od najvećih svjetskih izvora 

financiranja zemalja u razvoju. Njen glavni cilj je da upotrebom svojih financijskih resursa, 

osoblja i ogromnog iskustva, pomogne siromašnim ljudima i siromašnim zemljama. U današnjem 

svijetu koji je ujedno i veoma bogat i veoma siromašan, izazov za smanjenje siromaštva je veoma 

veliki.   Svjetska   banka   radi   na   premošćavanju   ovih   razlika,   i   to   putem   pomaganja   vladama 

zemalja članica u njihovim naporima da investiraju u školstvo i zdravstvene centre, da obezbjedi 

vodu i električnu energiju, kao i u naporima u borbi protiv bolesti poput HIV-a i malarije i u 

zaštiti životne sredine.

 

2

background image

Povijest i organizacija

Svjetska banka ima sjedište u Washingtonu. Ona odobrava dugoročne kredite da bi zemljama u 

razvoju pomogla izgraditi brane, ceste i drugi fizički kapital koji doprinosi njihovom privrednom 

razvoju.   Sredstva   za   kredite   se   prvenstveno   pribavljaju   izdavanjem   obveznica   WB   koje   se 

prodaju na tržištima kapitala u razvijenim zemljama. 

1

Svjetska banka je osnovana 1. srpnja 1944. 

na konferenciji 44 vlada u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, kao Međunarodna banka za 

rekonstrukciju i razvoj. Kada je prvi put počela sa funkcioniranjem imala je 38 zemalja članova. 

Taj broj je naglo narastao 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka, kada je veliki broj zemalja dobio 

nezavisnost   i   pridružio   se   Svjetskoj   banci.   Svjetska   banka   je   kao   korporacija   sa   njenih   187 

zemalja članica i dioničara. Dioničare predstavlja Odbor guvernera, koji predstavlja i glavnog 

kreatora politike Svjetske banke. Generalno gledano, guverneri su ustvari ministri financija i 

ministri razvoja zemalja članica. Oni se sastaju jednom godišnje na Godišnjem sastanku Odbora 

guvernera Svjetske bankarske grupe i Međunarodnog Monetarnog Fonda.Zbog rijetkog sastajanja 

guvernera, jednom godišnje, oni delegiraju svoje specifične dužnosti na 24 izvršna direktora, koji 

rade u prostorijama same banke. Pet najvećih dioničara ( Francuska, Njemačka, Japan, Velika 

Britanija i Sjedinjene Američke Države ) imenuju svojih 5 izvršnih direktora, dok ostale zemlje 

članice predstavljaju preostalih 19 direktora. Predsjednik Svjetske Banke presjedava sastancima 

Odbora Direktora i odgovoran je za sveukupno upravljanje bankom. Po tradiciji, predsjednik 

banke   je   nominiran   od   strane   najvećeg   dioničara   banke,   Sjedinjenih   Američkih   Država. 

Predsjednika bira Odbor guvernera, na period od 5 godina, sa mogućnošću ponovnog mandata. 

Izvršni direktori čine Odbor direktora Svjetske Banke. Oni se normalno sastaju najmanje dva 

puta tjedno da bi nadgledali poslovanje banke, uključujući i odobrenja za zajmove i garancije, 

1 Mishkin, F., S., Eakins, S., G., Finansijska tržišta i institucije, Zagreb, 2005.

 

4

novu   politiku   banke,   administrativni   budžet,   strategiju   pomoći   zemljama,   kao   i   pozajmice   i 

financijske odluke. Banka posluje iz dana u dan pod vodstvom i po uputstvima predsjednika, 

menadžmenta, starijeg osoblja i podpredsjednika zaduženih za regione, sektore, mreže i funkcije. 

Podpredsjednici su vodeći menadžeri Svjetske banke. Oko 10 000 stručnjaka za razvoj iz gotovo 

svih zemalja svijeta radi u sjedištu Svjetske banke u Washington-u ili u njenim uredima u 109 

zemalja svijeta ( 7 000 radi u Washington-u, a preko 3 000 u uredima u zemljama u razvoju ). 

Osoblje Svjetske banke je multidisciplinarno i raznoliko i uključuje ekonomiste, diplomirane

pravnike,   edukatore,   specijaliste   za   životnu   sredinu,   financijske   analitičare,   antropologe, 

inženjere i mnoge druge.

Svjetska banka kao specijalizirana agencija

Svjetska banka nije „banka” u pravom smislu te riječi. Ona je, u stvari, jedna od specijaliziranih 

agencija Ujedinjenih nacija i čine je 184 zemlje članice. Ove zemlje su podjednako odgovorne za 

financiranje ove institucije i raspodjelu novca. Rame uz rame sa ostatkom razvijenog svijeta, 

Svjetska banka fokusira svoje napore na ostvarivanje Milenijumske deklaracije i njenih osam 

„Milenijumskih razvojnih ciljeva“ , oko kojih su se složile sve članice UN, na sastanku održanom 

2000. godine, i koji su usmjereni na značajno smanjenje siromaštva, a koje treba ostvariti do 

2015. godine. 

Milenijumski razvojni ciljevi: 

1. okončanje ekstremnog siromaštva i gladi;

2. obezbjeđenje osnovnog obrazovanja svoj djeci;

3. promoviranje jednakih prava za žene; 

4. smanjenje stope smrtnosti djece; 

5. poboljšanje zdravlja trudnica i majki; 

6. savladavanje aidsa, malarije i ostalih bolesti; 

7. zaštita životne sredine i prirodnih resursa; 

5

background image

Guvernersko vijeće

Zemlje članice Svjetske banke zastupane su od strane guvernerskog vijeća. Prema odredbama 

ugovora sa Svjetskom bankom svaka članica imenuje jednog guvernera i njegovog zamjenika. 

Mandat guvernera i njegova zamjenika traje 5 godina i obojica mogu biti ponovo izabrana. To je 

najviše tijelo koje donosi smjernice politike i usvaja glavne poslovne odluke, sastaju se jednom 

godišnje na zajedničkoj Skupštini s MMF-om, gdje svaka članica ima 250 glasova plus glas za 

svaku dionicu koju posjeduje.

  Svjetska bankarska grupa

Termin   „Svjetska   banka”   odnosi   se   na   samo   dvije   institucije   -   Međunarodnu   banku   za 

rekonstrukciju i razvoj (The International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) i 

Međunarodnu asocijaciju za razvoj (The International Development Association – IDA). Svjetsku 

bankarsku grupu, pored IBRD i IDA čine još tri organizacije, koje su takođe u vlasništvu zemalja 

članica. Međunarodna financijska korporacija (The Internacional Finance Corporation – IFC) 

promovira investiranje privatnog sektora dajući podršku područjima i zemljama visokog rizika. 

Multilateralna   agencija   za   garantiranje   investicija   (The   Multilateral   Investment   Guarantee 

Agency – MIGA) obezbjeđuje garancije od političkog rizika svima koji investiraju svoj novac u 

zemljama u razvoju, kao i onima koji ovim zemljama pozajmljuju novac. Konačno, Međunarodni 

centar za rješavanje investicionih sporova (The International Centre for Settlement of Investment 

Disputes – ICSID) je zadužen za rješavanje investicionih sporova između stranih investitora i 

njihovih zemalja domaćina. Takođe, svaka od ovih institucija ima jasnu ulogu u misiji borbe 

protiv siromaštva i poboljšanja životnog standarda za stanovništvo zemalja u razvoju.

7

Želiš da pročitaš svih 39 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti