Konstrukcija helikoptera
Objavio Lulllea 19. februar 2024.
Objavio aldina.mujkic 10. novembar 2012. Prijavi dokument
ODVOĐENJE TOPLINE
Zadatak hladnjaka (kilera) je da toplinu koju voda donosi iz motora prenosi u atmosferu. Hladnjak je sastavljen od gornje i donje vodne komore između kojih je rashladni blok izrađen od cijevi s tankim stijenkama.
Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodnu komoru, pa teče prema dolje kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz donje vodne komore vraća se u motor.
Cijevi u rashladnom bloku su okružene limenim rebrima da bi se povećala površina s koje se oduzima toplina.
Kod nekih hladnjaka je između razine rashladne vode i poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi te topla voda mogla raširiti. Suvišna voda (ili para) izlazi van po prelivnoj cijevi.
U posljednje vrijeme u gotovo svim automobilskim hladnjacima je prelivna cjevčica provođena u posudu za izjednačenje, iz koje voda pri hlađenju može teči ponovno u hladnjak.
Kažemo da automobil ima zatvoren sistem za hlađenje. Budući da se u takvom sistemu rashladna voda praktički ne gubi, sistem se već u tvornici napuni rashladnom tekućinom koja je mješavina vode i sredstva protiv zamrzavanja i korozije.
SREDSTVO PROTIV ZAMRZAVANJA – ANTIFRIZ
Ako se rashladna voda smrzne, može znatno oštetiti blok motora i hladnjak, jer led ima veći volumen od vode. Ta opasnost prijeti i kad automobil dulje vrijeme stoji na mrazu, i za vrijeme vožnje. Može se dogoditi da voda u motoru provri, a u hladnjaku se smrzne. Termostat se, zapravo, otvara tek kad motor dostigne određenu temperaturu, a voda u hladnjaku može tada već biti smrznuta uslijed čega bi led spriječio protjecanje vode. Da se izbjegne zamrzavanje rashladne vode, u nju se dodaje sredstvo protiv zamrzavanja, takozvani antifriz. Antifriza ima raznih vrsta, a o količini koja se dodaje rashladnoj vodi ovisi koja će biti najniža temperatura pri kojoj se ona još ne zamrzava.
Budući da su u antifrizu i dodaci protiv korozije i kamenca, najpametnije je ostaviti ga u rashladnom sistemu i preko ljeta. Obično se rashladna tekućina zamjenjuje svježom svake dvije godine, ali dobro je prije svake zime dati u servisu izmjeriti gustinu rashladne tekućine da bi se znala njezina otpornost prema zamrzavanju, koja se s vremenom smanjuje zbog vode koja se dolijeva.
PUMPA ZA VODU POBOLJŠAVA HLAĐENJE
Pumpa za vodu se obično ugrađuje ispred bloka motora, a pokreće je koljenasto vratilo pomoću klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obično pričvršćen i ventilator, osim u slučajevima kad ventilator ima vlastiti (električni) pogon.
Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodne prostore motora, gdje voda oduzima toplinu s vrućih dijelova motora i zagrijana otječe u gornju komoru hladnjaka.
Rashladna voda po potrebi zagrijava unutrašnjost automobila, a u nekim automobilima i usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju otječe iz vodnih prostora glave motora u izmjenjivač topline grijača, gdje toplinu predaje zraku za zagrijavanje unutrašnjosti.
Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zasvođenim lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodne prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu sprečava izlaženje rashladne vode. Kada je strujanje rashladne tekućine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruženje vode u samom motoru.
HLAĐENJE ZRAKOM
Da bi se svi cilindri hladili jednakomjerno izravno zrakom, potrebno je da se rashladni zrak točno usmjerava i da se hladi ventilatorom. Bez ventilatora mogu raditi samo motori u motociklima.
Automobilski motori se ne bi mogli dovoljno ohladiti bez ventilatora, pogotovo kad je motor ugrađen straga u automobilu. Ventilatori motora koje hladi zrak velikog su kapaciteta, a protok zraka na cilindre podešava se zaklopkama, kojima se termostatski upravlja, ovisno o vanjskoj temperaturi.
Da bi se postigao što bolji rashladni učinak, cilindri motora koje hladi zrak su s vanjske strane okruženi rashladnim rebrima radi povećanja površine s koje zrak oduzima motoru toplinu. Na onim dijelovima motora koji se više ugriju, obično su rashladna rebra veća nego na drugim mjestima.
S obzirom na osobinu da provođenje topline uvijek bira put od većeg presjeka izloženog rashladnom sredstvu k manjemu, rashladna rebra su na vanjskim rubovima tanja, što poboljšava odvođenje topline. Motori koje hladi zrak rade s većom bukom nego oni koje hladi voda, jer vodni kanali prigušuju dio buke.
Objavio Lulllea 19. februar 2024.
Objavio jovanlukovic1999 16. januar 2024.
Objavio AdamUb 27. decembar 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.