FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU

BANJA LUKA

SЕMINАRSKI RАD

PRЕDMЕT: EKOLOŠKI KRIMINALITET

TЕMА: INSPEKCIJSKI ORGANI KAO SUBJEKTI SPREČAVANJA EKOLOŠKOG 

KRIMINALITETA

  MЕNTОR:                                                                                                           STUDЕNT:

DOC. DR DRAGAN GAĆEŠA

 

BАNJАLUKА, MAJ 2015.

2

SADRŽAJ:

UVOD.......................................................................................................................................................3

1.

KRIVIČNO PRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE...............................................................................4

2.

SUBJEKTI I METODI U SUZBIJANJU EKOLOŠKOG KRIMINALITETA...................................................5

3.

INSPEKCIJSKI NADZOR......................................................................................................................7

4.

INSPEKCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE......................................................................................8

4.1.

Ovlašćenja inspekcije za zaštitu životne sredine.....................................................................9

4.2.

Pregled prava i dužnosti i ovlašćenja inspektora za zaštitu životne sredine prema 

sistemskim zakonima koji regulišu žaštitu životne sredine.................................................................9

5.

ORGANIZACIJA INSPEKCIJE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE U SRBIJI.............................................17

6.

EKOLOŠKA INSPEKCIJA U BOSNI i HERCEGOVINI...........................................................................19

7.

EKOLOŠKA INSPEKCIJA U HRVATSKOJ............................................................................................20

8.

CRNA GORA....................................................................................................................................22

9.

EVROPSKA UNIJA I EKOLOŠKA INSPEKCIJA....................................................................................23

ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................26

LITERATURA:..........................................................................................................................................27

background image

4

1. KRIVIČNO PRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Odgovarajući stepen bezbjednosti u oblasti životne sredine postiže se propisivanjem 

odredjenih   normi,   od   kojih   su   sa   aspekta   represivnog   postupanja   najznačajnije   krivično 
pravne norme.

Sveukupna krivično prvna zaštita životne sredine je veoma različito organizovana i tretirana u 
zemljama okruženja, ali i u svijetu uopšte. U cjelini posmatrano svaka zemlja u krivičnom 
zakonodavstvu ima definisana krivična djela kojima se štiti životna sredina, u posebnom 
poglavlju krivičnog zakonika, ili u okviru drugih poglavlja koja imaju bližu ili dalju vezu sa 
ovom oblašću.

U većini krivičnih zakona životna sredina se štiti kroz nekoliko konkretnih krivičnih djela 
gdje se kao ključni zaštitni objekat navodi “životna sredina”, kao i kroz druga krivična djela 
gdje se štite pojedine vrijednosti životne sredine (zdravlje ljudi, životinje, biljke, idr).

Najčešća krivčna djela u zakonodavstvima zemalja u okruženju su:

-

Protivpravna   izgradnja   i   stavljanje   u   pogon   objekata   i   postrojenja   koja   zagadjuju 

životnu srdinu,

-

Unošenje   opasnih   materija   i   nedozvojeno   preradjivanje,   odlaganje   i   skladištenje 

opasnih materija,

-

Zagadjenje životne sredine

-

Nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine

-

Oštećenje objekata i uredjaja za zaštitu životne sredine

-

Nedozvoljena izgradnja nuklearnih postorojenja

-

Povreda prava na informisanje o stanju životne sredine

-

Ubijanje i mučenje životinja

-

Šumska kradja

-

Pustošenje šuma

-

Nezakonit lov

-

Nezakonit ribolov

Krivično   pravna   zaštita   životne   sredine   u   cjelini   nije   adekvatna   stanju   i   kretanju 

ugrožavanja te društvene vrijednosti. Naime, u javnosti je većim dijelom prisutno shvatanje 
da životna sredina i nije oblast koju treba posebno, a naročito krivično prvno štititi. Zbog toga 
kod nas sveukupna preventivno represivna aktivnost je nedovoljno efikasna u zaštiti životne 
sredine. Iskustva u svijetu su sasvim drugačija. Mjere prevencije su veoma široke, veoma 

5

efektivne i na kraju daju velik rezultate. Represivne mjere su rigorozne, koje se u suštini ne 
razlikuju od mjera u drugim oblastima zaštite društvenih vrijednosti

5

Mjere represije na našim područjima su veoma blage, često i oslobadjajuće iz razloga 

nedovoljnog   shvatanja   bitnosti   efikasne   zaštite   životne   sredine.   Tako   se   najčešće   izriču 
novčane kazne, a veoma retko zatvorske.

6

Kampanja se void na planu proglašavanja područja i oblasti od posebnog društvenog 

interesa   za   životnu   sredinu   (rijeke,   jezera,   banje,   područja   planina).   Isto   tako   se   radi   na 
osnivanju efikasne mreže kroz adekvatnu obuku sudija, tužilaca inspektora koji bi u sadejstvu 
djelovali na sprovodjenju zakona iz oblasti zaštite životne sredine.

7

Na međunarodnom planu značajnu ulogu ima Interpol, posebno u vezi sa nelegalnim 

postupanjem sa otpadom i negegalnom trgovinom zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. 
Prema podacima Interpola preko 50% ilegalnog materijala iz razvijenih zemalja se deponuje 
u nerazvijena područja. 

8

2. SUBJEKTI I METODI U SUZBIJANJU EKOLOŠKOG 

KRIMINALITETA

Osnovni subjekti u suzbijanju ekološkog kriminaliteta su:

-

građani

-

inspekcijske službe

-

organi unutrašnjih poslova

-

javno tužilaštvo, sud

-

nevladine organizacije

-

sredstva javnog informisanja

-

drugi organi, institucije

Za razliku od klasičnog kriminaliteta, čije otkrivanje pripada u isključivoj nadležnosti 

policijskim organima, borba protiv ekološkog kriminaliteta je koncepcijski postavljena na 
mnogo šire osnove. Ta činjenica je rezultata specifičnosti, izuzetne kompleksnosti I društvene 

5

Poznati su prijmjeri npr. iz SR Njemačke gdje se prema vozaču motornog vozila primjenjuju veoma 

rigorozne mjer u slučajevima i minornih zagadjivanja životne sredine (bacanje otpadaka, ispuštanje ulja isl)

6

U strukturi osuđenih lica za krivična djela iz grupe kd protiv životne sredine prema izrečenim sankcijama u 

Srbiji u 2006 god. Statistika je slijedeća: 1. Pustošenje šuma 74 kazne - 5 zatvorskih, 27 novčanih, 39 uslovih, 

1 sudska opomena; Šumska kradja 813 (113 zatvorskih, 249 novčanh, 421 uslovnih, 19 sudska opomena); 

Nezakonit lov 71 kazna (6 zatvorskih, 35 novčanih, 29 uslovih, 1 sudska opomena; Nezakonit ribolov - 32(4 

zatvorske, 17 novčanih, 11 uslovna osuda.(Pravni informator , Beograd. 2009.

7

Ekološki kriminal uskoro na udaru zakona, I. Pejčić, Časopis Danas, 16.06. 2009. God.

8

U okviru Interpola postoji Odeljenje za ekološki kriminal, koje ima zadatak da prati stanje u ovoj oblasti, te 

da obavještava države članice po pitanju kriminalnih radnji.

background image

7

mogu   značajno   doprinjeti   zaštiti  životne   sredine.   Ove   institucije  posebno   efikasno   unose 
iskustva iz modernog svijeta kroz neposrednu komunikaciju, organizaciju radionica, okruglih 
stolova i neposredno djelovanje na preventivnom planu.

Sredstva javnog informisanja su veoma moćno sredstvo prevencije u ovoj oblasti. 

Kroz   blagovremene   informacije   koje   daju   potpun   uvid   gradjaninu   u   oblike   i   radnje 
ugrožavanja, a posebno kroz ukazivanje na moguće opasnosti, sredstva javnog informisanja 
veoma značajno doprinose stvaranju javnog mnjenja koje može nekada biti i od odlučujućeg 
uticaja

10

3. INSPEKCIJSKI NADZOR

Inspekcijski nadzor predstavlja veoma važan mehanizam koji omogućava sprovođenje 

zakona i ima za svrhu da obezbedi da postupanje fizičkih i pravnih lica i organa uprave bude 
u   skladu   sa   zakonima   i   drugim   propisima.   Inspekcijski   nadzor   predstavlja   jedan   od 
najvažnijih   vidova   upravne   delatnosti,   od   velike   je   važnosti   za   uspešnu   implementaciju 
propisa   u   svim   oblastima   i   jedan   je   od   preduslova   za   ostvarivanje   prava   pojedinaca   i 
privrednih društava.

11

 Inspekcije su pre svega značajne za sprovođenje propisa kojima se štite 

javna dobra kao što su zdravlje, bezbednost, životna sredina, obrazovanje itd.

Inspekcijska   kontrola   se   obavlja   posredstvom   inspekcijskih   službi   koje   imaju   svoju 
organizaciju,   delokrug,   nadležnosti   i   specifična   ovlašćenja.   Međutim,   za   obavljanje 
inspekcijskog nadzora često se obrazuju posebni organi uprave, tzv. inspektorati, koji su 
najčešće u sastavu nekog drugog organa uprave, odnosno ministarstva. Inspekcijski nadzor 
obavljaju inspektori u inspekcijskom postupku. Postoje brojne inspekcije, kao i brojni propisi 
koji regulišu njihovu organizaciju i rad, između ostalog to su: tržišna, sanitarna, prosvetna, 
poljoprivredna, za zaštitu životne sredine, inspekcija rada, upravna inspekcija itd.

12

 

Inspekcijski nadzor, pored nadzora nad zakonitošću rada i nadzora nad zakonitošću akata, 
predstavlja vrstu upravnog nadzora. Inspekcijski nadzor obuhvata razne preglede, saslušanja, 
uzimanja izjava, uzimanja uzoraka radi analize i preduzimanja drugih radnji i mera (npr. 
pokretanja   prekršajnog   postupka,   oduzimanja   stvari   i   sl.).   Sadržinski   on   obuhvara 
preventivne, korektivne i represivne mere.

13

 Preventivnim merama smatraju se aktivnosti koje 

se preduzimaju radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, odnosno ukazuje se na 
nedostatke u radu i predlaže njihovo uklanjanje. Jedna od najznačajnijih mera preventivnog 

10

Slučaj pokušaja gradnje hidrocentrale u Martin Brodu, mjestu koje ima velike turističke kapacitete, što 

je nakon oštre i odlučne reakcije javnosti, obustavljeno.

11

  Marko   Milenković,  

Upravni   poslovi   u   oblasti   zaštite   životne   sredine   u   Evropskoj   uniji   i   podela 

nadležnosti sa državama članicama

, Zbornik radova Pomeramo granice, Institut društvenih nauka, 

Centar za pravna istraživanja, 2012., str. 10.

12

  Stevan  Lilić,  

U  pravno  pravo  /   Upravno  procesno  pravo

,  Pravni   fakultet   Univerziteta   u  Beogradu, 

Beograd, 2009, str. 366.

13

 Predrag Dimitrijević, Đorđije Blažić, 

Upravno pravo Crne Gore

, Fakultet za državne i evropske studije, 

Podgorica, 2008, str. 61

Želiš da pročitaš svih 28 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti