Odlomak

PREDGOVOR

U novije je vrijeme okviru kognitivističkih pristupa, istraživački interes usmjeren na procese pisanja kao oblikovanja teksta koji se poučavanjem i vježbom mogu postupno razviti do razine stručnosti (ili ekspertnosti). Ne iznenađuje nas zanimanje istraživača za procese pisanja s obzirom da razvojem društva pisanje kao proces stvaranja teksta postaje znanje i vještina koje je potrebno usvojiti i permanentno razvijati u okviru niza suvremenih zanimanja. Sustavna nam istraživanja procesa pisanja kao stvaranja teksta ilustriraju da autori tekstova obrađuju informacije slično onome kako to opisuje Trostupanjski model pamćenja i učenja kao obrade informacija Atkinsona i Schiffrina (1968).

Autori tekstova istražuju informacije iz okoline usmjeravajući se na one koje ulaze u njihov raspon pažnje, obrađuju ih u kratkoročnom pamćenju, povezuju ih sa znanjima koja su im od prije pohranjena u dugoročnom pamćenju, te novo oblikovana znanja pohranjuju u dugoročno pamćenje. Također, s povećanjem iskustva pisanja kao oblikovanja teksta, odnosno postizanjem stručnosti u ovom području, informacije koje autori obrađuju na različitim su razinama dubine obrade informacija. Veće iskustvo, odnosno stručnost autora, najčešće znači i dublju razinu obrade informacija. Stoga, njihovu obradu informacija možemo objašnjavati i Modelom dubine obrade informacija Craika i Lockharta (1972).
1. UVOD

Case report study – izvještaji pojedinca su vrsta istraživanja koji nam pružaju mogućnost prikaza slučaja koji sadrži simptome, znakove bolesti (stanja), liječenje, dijagnoza, tretman i pračenje jednog pacijenta individualno. Case report istraživanje se najčešće koristi u epidemiologiji gdje je usko povezan ostalim epidemiološkim metodama, koje omogućavaju relevantnost istraživanja samog izvještaja. Kako bi razjasnili samu svrhu case report istraživanja prvenstveno ćemo definisati samu nauku u kojoj je najčešće korištena kako bi sama tema bila jasnija. Epidemiologija je definisana kao „istraživanje distribucije i determinacije različitih zdravstvenih stanja i događaja u populaciji, kao i primjena ovih istraživanja u kontroli zdravstvenih problema“. Epidemiologija je nauka koja se bavi ispitivanjem učestalosti, distribucije i determinanti stanja ili događaja povezanih sa zdravljem u nekoj populaciji i primjenom rezultata istraživanja u kontroli zdravstvenih problema. Cilj epidemiologije je da identifikuje faktore koji su povezani sa pojavom bolesti, bilo da su oni direktni uzročnici bolesti ili povećavaju rizik od nastanka iste. Rezultati se koriste u prevenciji, postavljanju dijagnoze bolesti, proceni prognoze, postavljanju terapije i dr. Epidemiološka istraživanja mogu biti opservaciona irksperimentala, i vrše se preko tri metode:
A. Deskriptivna metoda – opservaciono istraživanje; primenjuje se za proučavanje bolesti nepoznate etiologije i postavljanje hipoteza o učestalosti i distribuciji bolesti, pri tom gledajući karakteristike osoba, vreme i mesto;
B. Analitička metoda – opservaciono istraživanje; primenjuje se za proučavanje bolesti i nepoznate i poznate etiologije, za otkrivanje izvora i puta prenošenja; služi za testiranje postojećih hipoteza i postavljanja novih, što čini preko kohortnih i anamnestičkih studija;
C. Eksperimentalna metoda – eksperimentalno istraživanje; služi za potvrđivanje hipoteza iz analitičke metode – direktno potvrđivanje, ili eliminaciji nekog hipotetičkog uzroka – indirektno potvrđivanje.
Charles Edward Windslow, je epidemiologiju nazvao „dijagnostičkom disciplinom javnog zdravlja“ . Metode epidemiologije se koriste da bi se ispitali uzroci bolesti, identifikovali trendovi pojavljivanja bolesti koji mogu da utiču na obezbeđenje odgovarajuće zdravstvene njege, i da evaluira efektivnost medicinskih intervencija na polju javnog zdravlja. U epidemiologiji se postavljaju tri pitanja: ko je obolio, kada se javila bolest i gdje se pojavila bolest?

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Predmet ovog istraživanja je bio pokušati detaljno opisati case report studija i istaknuti vašnost izvještajnog studija. Može biti samo tipični izviještaj o pojedincu dok s druge strane može biti glavna poveznica npr u case control studiji, kohortnoj studiji ili studiji presjeka. Opisuje karakteristike individue koje su značajne za razna naučna istaživanja.
1.2. RADNA I POMOĆNE HIPOTEZE

R.H.: Case report study – izvještaji pojedinca su vrsta istraživanja koji pružaju mogunost prikaza slučaja koji sadrži simptome, znakove bolesti (stanja), liječenje, dijagnoza, tretman i praćenje jednog pacijenta individualno.
P.H.1.: Jeftin i lak metod za formulisanje hipoteze.
P.H.2.: Ne može da se koristi za testiranje.
P.H.3.: Najčešće se koriste u epidemiološkim istraživanjima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese