1
SADRŽAJ
UVOD
1. CIJENA NOVCA
1.1. Kamata kao cijena novca
1.2. Funkcije kamate............................................................................................................ 5
1.3. Faktori koji utiču na visinu kamate...............................................................................5
1.4. Vremenska struktura kamatnih stopa............................................................................9
ZAKLJUČAKLITERATURA
UVOD
3
1.1 KAMATA KAO CIJENA NOVCA
Kamata je cijena pozajmljenog novca. Uobičajno je da se kamata vezuje za godišnji period.
Ako je, na primjer, dužnik pozajmio 100 novčanih jedinica na period od jedne godine sa
obavezom da uz glavnicu vrati i 10 novčanih jedinica kamate po dospijeću, kamatna stopa će
iznositi 10 % (izražena apsolunim brojem ona je 0,10 ). Prema tome, u kvanitativnom pogledu
kamatna stopa je izraz cijene ustupljenih sredstava. Kvalitativno, ona je cijena upotrebe
kapitala, te je stoga uslovljena njegovom sposobnošću da kreira višak.
U najopštijem izrazu, kamatna stopa izražava cijenu korišćenja kreditnih i novčanih resursa na
finansijskom tržištu. Visina kamatne stope kao cijene korišćenja kreditnih i finansijskih
resursa je povezana sa stopom korisnosti sredstava u odnosu na vrijeme njihovog korišćenja.
Stopa korisnosti sredstava uvijek je veća u sadašnjem vremenu u odnosu na neko buduće
vrijeme, pa je i kamatna stopa kao izraz cijene korišćenja odgovarajućih novčanih i
finansijskih resursa različita i saglasna određenoj stopi njihove korisnosti. To je i osnovna
razlika sadašnje i buduće potrošnje, odnosno odlaganja potrošnje u obliku štednje i sticanja
imovine u nekom budućem vremenskom periodu.
Uopštavajući to sa stanovišta makro aspekta, može se reći da kamatna stopa predstavlja
instrument uravnotežavanja između obima štednje i ponude kapitala (kredita) sa težnjom
finansijskih resursa i mobilnosti kapitala. Za poslovanje banke je važno poznavanje suštine i
uloge kamatne stope na makro, ali i na mikro nivou. Mikro aspekt kamatne stope, sa
stanovišta banke, u pogledu upravljanja rizikom kamatne stope veoma je značajna. Brojne su
vrste bankarskih poslova u kojima promenljivost kamatne stope može biti jedan od uzroka
lošeg poslovanja banke, naročito u nestabilnim ekonomskim uslovima (kakvi su, na primjer,
uslovi inflacije).
Kamatna stopa je bitan, a može se reći i najvažniji instrument funkcionalnog poslovanja
banke. U uslovima deregulacije bankarskog poslovanja i dinamičkih promjena u bankarskom
okruženju, kamatne stope banke se često mijenjaju i usklađuju sa novonastalim uslovima
poslovanja banke. To se odnosi na aktivne i na pasivne kamatne stope. Promjenjivost
kamatnih stopa je bitna karakteristika poslovne politike banke i ključni faktor uspješnog
poslovanja banke.
4
Od obima i stukture produktivne aktive banke i visine aktivnih kamatnih stopa zavisi nivo
ukupnog kamatnog prihoda banke. Visina pasivnih kamatnih stopa utiče na ukupne kamatne
izdatke banke.
U pogledu shvatanja prirode kamate ima više shvatanja:
1
1. Kamata je cijena za odricanje od likvidnsti. Prema ovoj teoriji, vlasnik raspoloživog
novca se za određeno vrijeme odriče potrošnje ili upotrebe svog raspoloživog novca,
pozajmljujući ga nekom subjektu na određeno vrijeme. Na taj način, on smanjuje
svoje rezerve likvidnosti, a za to vrijeme koje je pozajmio novac dobija naknadu u
vidu kamate.
2. Prema Marksovom pristupu koji polazi od stava da je kamata cijena zajmovnog
kapitala i to njegove produktivne upotrebe. Iz stvorenog bruto profita dobije se kamata
kao cijena koja se plaća vlasniku novca bankaru na pozajmljeni iznos. Kamata je samo
dio bruto profita, koji dolazi zajmodavcu.
3. Kejnzijanska teorija polazi od stava da kamatna stopa treba biti što niža da bi se
podstakle investicione želje i namjere preduzetnika.
4. Monetaristička teorija polazi od stava da kamatna stopa je samo cijena novca koja se
tretira u sklopu drugih cijena. To je samo cijena jednog oblika imovine u kojem se
može držati kapital (obveznice, akcije, čekovi
2
, ljudski kapital, inflaciona stopa). U
zavisnosti od njihovog odnosa vlasnik kapitala mijenja strukturu imovine.
Postoje i druge, manje značajne, teorije kamata. Sažimanjem svih njih kao i prethodno
izloženih dolazimo do jedinstvenog definisanja pojma kamate: "novac koji se plaća za
upotrebu novca". Kamatna stopa se formira pod dejstvom više faktora: ponuda i potražnja
zajmovnog kapitala i novca, visine profitne stope, regularnih mjera monetarne vlasti. Količina
raspoloživog i za kredit sposobnog kapitala utiče na visinu kamatne stope. Ali u stvarnosti su
tržišne varijacije novčanog kapitala neujednačene i kao što je unaprijed konstatovano pod
uticajem su ponude i tražnje na finansijskom tržištu.
Uticaj komate na kamatnu stopu u zavisnosti je od veličine prosječne profitne stope, zato što
je i sama kamata dio ukupnog profita.
1
1
Komazec S., Ristić Ž.: Monetarna ekonomija i bankarski menadžment - knjiga, EtnoStil, Beograd 2012. str.br
Komazec S., Ristić Ž.: Monetarna ekonomija i bankarski menadžment - knjiga, EtnoStil, Beograd 2012. str.br
194.
194.
2
2
Ček - predstavlja vrijednosni papir kojim se daje nalog banci ili drugoj finansijskoj ustanovi da izvrsi
Ček - predstavlja vrijednosni papir kojim se daje nalog banci ili drugoj finansijskoj ustanovi da izvrsi
isplatu. /www.wikipedia.org.
isplatu. /www.wikipedia.org.
