Geografske karakteristike Kine
1
SADRŽAJ:
2
1.UVOD
U završnom radu pisat ću o državi Kini.Njeno službeno ime je „
Narodna Republika
Kina
“.Smještena je u Istočnoj Aziji i proteže se duboko u unutrašnjost kontinenta.Na sjeveru
graniči s Rusijom i Mongolijom(najduža granica,4677 km),na sjeveroistoku s DNR
Korejom,na jugu s Vijetnamom,Laosom,Nepalom i Indijom,a na zapadu s
Pakistanom,Afganistanom,Tadžikistanom,Kirgistanom i Kazahstanom.Ukupna kopnena
granica Kine je 22 147 km.Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana:Žuto
more,Istočnokinesko i Južnokinesko more.Najveći dio Kine zauzima visoravan Tibet kojeg
čine planinski hrptovi sa smjerom pružanja od zapada prema istoku.
Rijeke u Kini teku s brdovitog zapada prema istoku.Najveće su:Huang He(Žuta
rijeka),Jangce,Xi Jang(Zapadna rijeka).Uz rijeke se nalaze i najplodnija tla gdje se uzgaja
riža.Riječne doline su gusto naseljene,a sve zbog obradivog tla.Najrjeđe naseljena su
pogranična područja.Novčana jedinica je renminbi juan,a službeni jezik kineski odnosno
mandarisnki.Glavni grad Kine je Peking.Drugi veći gradovi su Hong Kong,Shanghai.
Kina je najveći proizvođač riže,pšenice,kukuruza i duhana.Nešto manje važno je voćarstvo i
vinogradarstvo,dok ribarstvo ima jako dugu tradiciju i vrlo je važno u prehrani.Vodeći su po
ulovu ribe.Kina također ima vrlo raznoliko rudno bogatstvo.Ima oko 50 milijardi tona
željezne ruda i treći je najveći proizvođač.

4
3.RELJEF
Kina je dio Istočne Azije,smještena duboko u kontinent.Na istoku se nalaze nizine uz velike
rijeke i brežuljci što se naziva Niska Kina.Zapad nazivamo Visoka Kina zbog planina.
Najveći dio Visoke Kine čini visoravan Tibet,a njega čine planinski hrptovi. Središnji dio
prekriva 400 000 km2 šljunkovite i pješčane pustinje Takla Makan.U unutrašnjosti sjeverne
Kine prevladavaju gorja i niže zaravni od paleozojskih stijena,prekrivene nanosima
pleistocenskog prapora.Zbog jake erozije reljef je jako raščlanjen i teško prohodan.Prema
sjeverozapadu prelazi u polupustinjski ravnjak Ordos. Zbog velikih nasipavanja,rijeke su u
prošlosti više puta mjenjale tok,što je dovelo do katastrofalnih poplava.Danas rijeke teku
između nasipa koji se uzdižu do 20m nad okolnom nizinom.Gorja se pretežno pružaju u
smjeru jugozapad-sjeveroistok i vrlo su raščlanjena,vrlo su gola i ne naseljena.Često
premašuju visinu od 2000 m n.v. Ravnjaci su zbog tektonskih pokreta na različitim
visinama.Prevladavaju relativno uske riječne doline i uske obalne nizine.
Na reljef Kine velik
je utjecaj imalo poniranje indijske litosferne ploče pod euroazijsku, što je dovelo do izdizanja
Tibeta i nastanka mlađega nabranog gorja Himalaje.
S prosječnom visinom od 4000 km Tibet
je najviši ravnjak na Zemlji. Zbog njegova izdizanja nastao je niz golemih stepenica.
Tibet
okružuju s juga Himalaja, a sa sjevera gorje Kunlun (7723 m), na istoku je ograđen strmim
gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja poprimaju meridionalni smjer
pružanja. Između gorja Tien Shana na sjeveru i Kunluna na jugu nalazi se izolirana Tarimska
zavala koja je nastala duž rasjeda u mlađem tercijaru i kvartaru. Pretežito je ispunjena
naslagama šljunka, prapora i gline. Najveći dio Tarimske zavale je pješčana pustinja. Kroz
sjeverni dio zavale protječe rijeka Tarim. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se
depresija Turpam (–154 m), a sjeverno od Tien Shana Džungarska zavala.
Najrasprostranenija
zavala je Gobi.
Slika 2. Oaza u pustinji Takla Makan
5
4.KLIMA
Južna Kina ima vlažnu monsunsku klimu sa 1500-2000 mm padalina na godinu.Količina
padalina smanjuje se prema zapadu i sjeveru.Zbog sibirske anticiklone ondje su zime
hladne.Na zapadu je klima izazito kontinentalna ,u nižim djelovima pustinjska,a u višim
planinska s vrlo hladnim zimama i vrućim ljetima i vrlo malo padalina. Osim geografskog
položaja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i monsuni.U periodu od rujna do ožujka
pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od ožujka do rujna
vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji donose kišu.
Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj
oceana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima
suptropsku klimu, a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine
godišnja količina oborina ne prelazi 1000 mm. Suša je u sjevernom dijelu Kine vrlo česta.
Znatnu količinu oborina dobiva ciklonalnim kišama istočni dio Kine. Najmanje oborina
dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše južni krajevi Tibeta, zbog
ljetnog monsuna. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama
duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a
zimi niska. Za izmjene monsuna,tajfuni su krivi za često pustošenje primorja Kine.
Kina je podjeljena na tri prirodne cjeline prema različitoj regionalnoj klimi:
1. Istočna monsunska oblast koja zauzima oko 45% zemljišta sa 90% obradivog zemljišta i
95% stanovništva. Glavnina oblasti leži na visinama manjim od 1000 m, a nalazi se pod
uticajem monsuna, koji stvaraju vlažnu ili poluvlažnu klimu. Tu se nalazi najveći dio
poljoprivrednog zemljišta sa prostranim ravnicama i mnogo rijeka.
2. Zapadna suha oblast koja pokriva oko 30% ukupnog zemljišta, sa 10% ukupnog obradivog
zemljišta i 4% od ukupnog stanovništva. Klima je suha ili polusuha. Prirodna vegetacija je
uglavnom pustinjska stepa ili suhi pašnjaci, što čini ovu oblast pogodnom za stočarstvo.
3. Qinghai-Tibet alpska ledena oblast zauzima 25% cijelokupnog teritorija, sa 0,8% od
ukupne obradive površine i 0,8% stanovništva Kine. Oblast ima prosiječnu nadmorsku visinu
od preko 4000 m od kojih najveći dio pripada riječnim dolinama. Oblast je hladna sa
izraženim glacijalnim reljefom.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti