Odlomak

Klasifikacija javnih prihoda
Predmet našeg rada je pojam i klasifikacija javnog kredita, sa ciljem da objasnimo pojam javnog kredita, kao i da pojasnimo klasifikaciju javnog kredita.
Javni kredit je (državni zajam) imovinsko – pravni odnos koji se zasniva ugovorom, kojim kreditor (zajmodavac, povjerilac), pravno ili fizičko lice preda u svojinu državi (zajmoprimcu, dužniku), određeni iznos novca ili drugih zamjenljivih stvari za odreženo vrijeme i uz obavezu države da mu vrati istu količinu novca, odnosno jednaku količinu stvari iste vrste.

Karakteristike javnog kredita su:

1)    Javni kredit u sebi sadrži i elemente javnih prihoda, ali i elemente javnih rashoda
2)    Javni kredit nije pravni prihod države, država mora da ga vrati i to uz plaćanje kamate
3)    Namjenski javni prihod, koji se koristi za podmirenje konkretnog javnog rashoda
4)    Teret javnih potreba kroz vrijeme (teret vraćanja duga na kasnije generacije), vanredni javni prihod (kada država redovno ne može da zadovolji svoje potrebe)
5)    Javni kredit treba razlikovati i od duga, jer javni dug predstavlja dosta širi pojam i obuhvata sve finansijske obaveze države prema domaćim i stranim fizičkim i pravnim licima kao i obaveze države prema stranim državama i međunarodnim finansijskim institucijama.

Praktični razlozi javnog zaduživanja su:

1)    veliki vanredni javni rashodi (elementarne nepogode, priprema za rat i slične vanredne okolnosti)
2)    stalni budžetski deficit
3)    vremensko nepoklapanje formiranja javnih prihoda i javnih rashoda
4)     povećana intervencija u privredi
5)    nemogućnost dodatnog poreskog opterećenja

Klasifikacija javnog kredita:

1)    unutrašnji i spoljni
2)    kratkoročni, srednjoročni i dugoročni
3)    dobrovoljni, obavezni i patriotski
4)     zajmovi po paritetu, ispod pariteta i iznad pariteta
5)    produktivni i neproduktivni zajmovi
6)    novčani i robin zajmovi
7)    zajmovi gdje se kao povjerioci javljaju banke, stanovništvo, međunarodne finansijske institucije i država.

Unutrašnji zajmovi su oni zajmovi koje država zaključuje na domaćem tržištu, sa domačim pravnim i fizičkim licima i u domaćoj valuti (ako postoji).
Spoljni zajmovi su takvi zajmovi koje država zaključuje na inostranom tržištu kapitala, sa inostranim parnerima i u stranoj valuti. Kod spoljnih zajmova kao zajmljodavci se pojavljuju vlade stranih zemalja, međunarodne i regionalne finansijske organizacije, strane komercijalne banke i bankarski konzorcijumi.
Kratkoročni zajmovi su oni koji su zaključeni na rok od 3 godine.
Srednjeročni zajmovi su oni koji su zaključeni na 10 godina.
Dugoročni zajmovi su oni koji su zaključeni preko 10 godina.
Dobrovoljni zajmovi su oni zajmovi kod kojih fizička i pravna lica, kao povjerioci, na osnovu svoje slobodne volje, daju državi, kao dužniku, određenu količinu novca ili drugih zamjeljivih stvari u svojinum uz obavezu države da im pozajmljena sredstva vrati po isteku ugovornog roka.
Obavezni (prinudni) zajmovi su takvi zajmovi kod kojih država utvrđuje obavezu da određena fizička i pravna lica moraju izdvojiti određena sredstva na ime upisa zajma, zavisno od dohotka, odnosno vrijednosti imovine povjerioca. Ovi zajmovi se unutar države mogu upisati kao prinudni.
Patriotski zajmovi predstavljaju takav oblik javnog zaduživanja gdje je osnov patriotska dužnost građana. Motiv zajmodavca nije standardan – materijalna korist, već svijest o zajedničkoj pripadnosti i drugi etičko – politički sadržaji koji povezuju ljude, koji žive i rade u jednoj državi, u spremnosti da pomognu rješavanju određenih pitanja od opšteg interesa (npr. odbrana zemlje, strateške investicije, otklanjanje posledica elementarnih nepogoda i sl.).
Zajam po paritetu postoji ako se obveznice zajma prodaju po svojoj nominalnoj vrijednosti, odnosno ako je nominalna kamatna stopa zajma jednaka realnoj kamatnoj stopi zajma (iste novčane jedinice).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari