Kontroliranje kao funkcija menadžmenta
UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Šk.2014./15.godina
Seminarski rad iz nastavnog predmeta
MENADŽMENT
-Kontroliranje kao funkcija menadžmenta-
(procesi,tipovi i tehnike)
Predmetni nastavnik: Kandidati:
Dr.Sc.Adil Kurtić , redovni profesor Alagić Merima-3158/12
Poljić Almasa-2390/11
Suljkić Indira-
Tuzla,Novembar,2014.godine
2
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................... 3
1. PROCESI KONTROLIRANJA KAO FUNKCIJE MENADŽMENTA................................4
1.1. Postavljanje standarda i metode mjerenja rezultata...........................................................5
1.1.1. Mjerenje rezultata...................................................................................................... 6
1.1.2. Upoređivanje standarda sa rezultatima......................................................................7
1.1.3. Poduzimanje korektivne akcije..................................................................................7
2. TIPOVI KONTROLIRANJA.................................................................................................8
2.1.Menadžerske vještine.........................................................................................................8
2.2. Kontroliranje..................................................................................................................... 9
3. METODE I TEHNIKE MENADŽERSKE KONTROLE....................................................11
3.1. Metode financijske kontrole...........................................................................................11
3.2. Metode kontrole operacije.............................................................................................. 19
3.3. Metode kontrole marketinga........................................................................................... 19
3.4. Metode kontrole ljudskih potencijala..............................................................................21
ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 23
LITERATURA......................................................................................................................... 24

4
1. PROCESI KONTROLIRANJA KAO FUNKCIJE
MENADŽMENTA
Kontroliranje, kao funkcije menadžmeta sastoji se od četiri faze ili procesa,koji slijede jedan
drugog:
1.
Postavljanje standarda i metode za mjerenje rezultata
2.
Mjerenje rezultata
3.
Upoređenje standarda sa rezultatima
4.
Efektivno korištenje povratne informacije i poduzimanje korektivne akcije
Omogućavaju postavljanje jedne sveobuhvatnije definicije kontrole, tj, na osnovu definicije
kontrolianja kao funkcije menadžmenta mogu se generisati ova četiri međusobno povezana i
uvjetovana koraka u procesu kontroliranja.
Slika br. 1 : Kontrola menadžmenta
5
1.1. Postavljanje standarda i metode mjerenja rezultata
Postavljanje standarda i metoda za mjerenje rezultata je korak koji je poželjno napraviti još u
fazi planiranja. Radi se o ključnoj aktivnosti u procesu kontrole, koja direktno povezuje ove
dvije vezane menadžerske funkcije. Najkraće rečeno, standard je zadovoljavajuća vrijednost
pri dostizanju zadataka i ciljeva organizacije.
Standardi su važni, jer omogućuju menadžmentu da:
Jasno odrediti relativni nivo (ne)uspjeha,
Izvrši komparaciju rezultata po godinama te sa sličnim rezultatima u
Industriji u kojoj djeluje.
Standardi predstavljaju mjerila ili kriterije prema kojima se procjenjuje ostvarenje ciljeva ili
zadataka pojedinca, radnih grupa, organizacijiskih jedinica i preduzeća kao cjeline.
Po svojoj strukturi standardi mogu biti:
a)
kvantititativni-objektivni ( izraženi u fizičkim jedinicama ili/i vrijedonosno:
troškovi,kapital, prihodi...)
b)
kvalitativni- subjektivni ( deskriptivni,programski, ciljni) određuju za performanse
koje nije moguće egzaktno izmjeriti ( odnosi sa javnošću)
Prema Stavriću i Kokezu postoji veći broj klasifikacija standarda u zavisnosti od kriterija koji
se koristi kao osnov klasifikacije, a jedna od tih podjela je i podjela na:
a)
fizičke standarde
, koji predstavljaju fizička mjerila učinaka i koji se koriste za
kontroliranje performansi koje se mogu izraziti fizičkim jedinicama mjere
b)
standarde troškova,
koji predstavljaju normative trošenja elemenata proizvodnje
izražene u novčanim jedinicama,
c)
standarde kapitala,
koji predstavljaju vrijedonosno izražene normative koji se odnose
na investirani kapital,

7
1.1.2. Upoređivanje standarda sa rezultatima
Kada se definira standard rada i izvrši mjerenje, sljedeći korak u kontroli procesa je ocjeniti
rad. Ovo je proces u kojem
se mjereni učinak upoređuje sa standardom rada
. Komparacija
standarda i izvedbi provodi se radi utvrđivanja: odstupanja ostvarenja od standarda, veličine i
razloga odstupanja od standarda.
U ocjeni rada mjereni rad se upoređuje sa postavljenim standardima rada. Priroda proizvoda i
vremenski okvir cilja će utjecati kada bi trebalo izvršiti mjerenje rada. Kratkoročne ciljeve
trebalo bi ocjenivati na kratkoročnoj osnovi, dok dugoročni ciljevi traže duži vremenski okvir.
Upoređenje ostvarenih rezultata sa utvrđenim standardima u suštini se obavlja kako bi se
identificirala eventualna odstupanja stvarnog od planiranog toka događanja, te otkrili određeni
problemi i poremećaji.
U ovom koraku procesa kontrole moguće je utvrditi dva stanja:
1.
učinak zadovoljava standarde
2.
učinak ne zadovoljava standarde
1.1.3. Poduzimanje korektivne akcije
Ova značajna (kontrolna) menadžerska aktivnost podrazumijeva postupak dovođenja
organizacijskog učinka u sklad sa utvrđenim standardima. Prije nego što se poduzme bilo
kakva akcija u tom pogledu, odgovorni menadžer treba da utvrdi da li su standardi učinka
pravilno postavljeni i da li su mjere oragnizacijskog učinka pouzdane.
Korektivna akcija ima kao svoju svrhu unapređenja željenog rada i dostizanje standarda rada.
Podaci povratne vezez rada se analiziraju kako bi se odrredio najdjelotvorniji oblik korektivne
akcije. Rezultat stvara korisnu informaciju koja se vraća natrag u organizaciji i ukazuje gdje je
potrebna korektivna akcija. Djelotvorno korištenje povratne veze je moćan alat menadžmenta
za kontrolu učinka rada.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti