Odlomak

1.    Pojam krivičnog prava

-Osnovni cilj i svrha postojanja krivičnog prava kao grane pozitivnog prava jeste obavljanje zaštitne funkcije. Ta zaštita se ostvaruje popisivanjem određenih ponašanja kao krivičnih dela i propisivanjem krivičnih sankcija za ta dela, kao i uslova za nihovu primenu prema učiniocama krivičnih dela.
-Cilj je suzbijanje kriminaliteta, odnosno pružanje zaštite najznačajnijim dobrima i vrednostima od ponašanja koja ih povređuju ili ugrožavaju.
-Krivično pravo je neophodno za obezbeđenje osnovnih uslova za uspešan zajednički život.

-Krivično pravo je zakonsko pravo- pravo zasnovano na zakonu. Za razliku od ostalih grana prava u kojima i drugi pravni akti sadrze pravne norme, jedini pravni akt kojim se može propisati krivičnopravna norma jeste zakon. Međutim, mora postojati i visok stepen verovatnoće da će se te norme zaista primenjivati, da će se prema učincima krivičnih dela primeniti kazna ili druga krivična sankcija.

-Primarni cilj krivičnog prava nije primena kazne i krivičnih sankcija, već se on zasniva na pretpostavci da većina građana neće vršiti krivična dela. Samo u slučaju kada pojedinci iznevere očekivanja u tom smislu, na njih se primenjuju krivične sankcije. Krivično pravo može da funkcioniše samo ako primena krivičnih sankcija u jednom društvu predstavlja izuzetak, ako se one primenjuju samo u odnosu na jedan manji broj članova tog društva. Ako se kazna suviše često primenjuje ona gubi svoj izuzetni karakter, a time i efikasnost, a suviše selektivna i retka primena krivičnog prava slabi njegovu zaštitnu funkciju.

-Krivično pravo shvaćeno kao sistem zakonskih normi i kao deo pozitivnog prava predstavlja krivično pravo u objektivnom smislu.
Sistem zakonskih normi koje čine krivično zakonodavstvo regulišu dve celine na koje se krivično pravo može podeliti, a to su njegov opšti i posebni deo.
–    Opšti deo sadrži odredbe relevantne za sve ili većinu krivičnih dela
–    Posebni deo sadrži zakonske norme kojima se određena ponašanja proglašavaju krivičnim delima.

-Krivično pravo u subjektivnom smislu jeste pravo na kažnjavanje – ius puniendi. Ono pripada samo državi, ali nije neograničeno. Zasniva se na državnoj prinudi, pa je i krivično pravo kao grana prava i kao deo javnog prava izrazito državno pravo.

-Što se tiče naziva ove grane prava, u većini zemalja koristi se naziv „kazneno pravo“
-Naziv „krivično pravo“ koji se kod nas koristi od kraja XIX veka, prihvatljiviji je ne samo zato što danas kazna nije jedina krivična sankcija, već i zato sto se on vezuje za centralni pojam krivičnog prava – za krivicu. Kod nas „kazneno pravo“ ima jedan širi smisao.

-Što se tiče sredstava za zaštitu od društveno opasnih ponašanja i njihovo suzbijanje, uobičajena je njihova podela na represivna i preventivna.
– Represivna sredstva imaju za cilj primenu sankcije u odnosu na već učinjeno krivično delo ; okrenuta su prošlosti.
– Preventivnim sredstvima se nadstoji sprečiti društveno opasno ponašanje pre nego što je učinjeno; okrenuta su ka budućnosti.
– U represivna sredstva se ubraja krivično pravo, a u preventivna razne mere i aktivnosti u oblasti socijalne politike ( npr. na planu obrazovanja i vaspitanja, poboljšanja životnog standarda, suzbijanje alkoholizma, narkomanije, itd.).
– Krivično pravo, i pored svoje izražene represivne komponente, za krajnji cilj ima prevenciju. Represija je u funkciji prevencije. Specijalna prevencija postoji kada se kaznom utiče na nekog ko je već učinio krivično delo, da ga više ne čini. Generalna prevencija postoji kada se kaznom utiče na buduće, potencijalne učinioce.
– Krivično pravo reguliše heterogene društvene odnose, ali to čini parcijalno i fragmentarno, pa se govori o fragmentarnom karakteru krivičnog prava.
– Krivično pravo treba da pruža zaštitu samo najznačajnijim, a ne svim dobrima
– Ta dobra se ne štite potpuno, već samo od najopasnijih oblika napada na njih, tj. u onim segmentima gde je zaštita koju pruzaju druge grane prava nedovoljna.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari