Odlomak

I KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTA I TELA 1. Zajedničke karakteristike – zaštitni objekt jeste život i telo čoveka. (klasična k.d.) Život i telo čoveka kao zaštitni objekt spadaju u dobra pojedinca i na skali vrednosti dobara koje krivično pravo štiti zauzimaju najviše mesto. Strogost propisanih kazni-naše krivično zakonoda. za teško ubistvo može izreći kaznu zatvora od 30 do 40god. kao najstrožu kaznu koju naš sistem predviđa. Krivičnopravna zaštita je samostalna, celovita i primarna.
2. Pojedina krivična dela 2.1. Ubistvo – zaštićeno dobro, zaštitni objekt jeste život čoveka, a napadni objekt koji je istovremeno i objekt radnje jeste čovek. KZ prihvata podelu na obično i teško ubistvo (postoje i privilegovani oblici ubistva propisani kao posebna k.d.). Osnovni oblik ubistva (obično ubistvo)-radnja izvršenja se sastoji u lišavanju života drugog lica, može biti svakar radnja koja je podobna da prouzrokuje smrt drugog lica. Osim radnje činjenja, može biti i radnja nečinjenja. K.d. ubistva može se izvršiti samo prema živom čoveku. Živ čovek kao objekt radnje postoji od momenta rodjenja, pa do smrti. Kao relevantan se uzima početak porođaja, potrebno je da je dete rodjeno živo. Kao prestanak života ranije se uzimao momenat prestanka disanja i srčane radnje (prestanak krvotoka). Danas se u krivičnom pravu kao momenta smrti uzima tzv. moždana smrt (ireverzibilno oštećenje mozga i prestanak rada svih moždanih f-ja). Do izumiranja moždanih ćelija posle prestanka rada srca dolazi brže (6-10min) nego od izumiranja ćelija srca (oko 30min). Posledica k.d. jeste smrt drugog lica. Između radnje izvršenja i posledice mora postojati uzročna veza. Sudska praksa uzima da ubistvo postoji i u slučajevima kada žrtva posle nanošenja povrede, pre nastupanja smrti boluje i duže vreme ako su komplikacije prouzrokovane prvobitno nanetom povredom. Na subjektivnom planu za postojanje k.d. ubistva neophodan je umišljaj (dovoljno postojanje eventualnog). Utvrđuje se na osnovu okolnosti samog događaja. Nedvosmisleno ukazuje na postojanje umišljaja, kao što je ispaljenje četiri hica u telo oštećenog sa rastojanja od 80cm. Ako učinilac iz neposredne blizine puca iz pištolja na drugo lice u pravcu određenih vitalnih organa, pa promaši, postojaće pokušaj k.d. ubistva, a ne pokušaj telesne povrede. Kod pokušaja ubistva potrebno je da umišljaj učinioca obuhvata smrt kao posledicu k.d. ubistva. Propisana kazna za k.d. ubistva jeste zatvor od 5 do 15god.
2.2. Teško ubistvo – pored elemenata koji ulaze u osnovni oblik k.d., kao dopunski element mora biti ostvarena neka od propisanih kvalifikatornih okolnosti koje se vezuju za način izvršenja, motiv ili za pasivni subjekt. 1. Ubistvo izvršeno na svirep ili podmukao način-pojam svireposti se određuje objektivno-subjektivno, potrebno je da se žrtvi nanose nepotrebne patnje (psihičke i fizičke). Kod učinioca mora postojati svest (da on hoće da muči žrtvu ili da uživa u tome). Isključuje eventualni umišljaj, za ovaj oblik teškog ubistva potreban je direktan umišljaj. Mrcvarenje leša (unakaženje tela posle nastupanja smrti) nije dovoljno za postojanje ovog oblika teškog ubistva. Za ubistvo na podmukao način mora biti ostvarena i objektivna (radi se o posebno prikrivenom, potajnom načinu preduzimanja radnje) i subjektivna komponenta (da kod učinioca bude posebno izražena lukavost, zloupotreba poverenja žrtve-ubistvo supružnika za vreme spavanja). Sudska praksa uzima da je subjektivni element ubistva i kada učinilac smišljeno vrši k.d. u situaciji kada se žrtva tome ne nada i ne može da pruži otpor. 2. Ubistvo pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju-lišavanju života prethodi nasilničko ponašanje, oblici nasilja objektivno prevazilaze uobičajenu meru nasilja koja je česta prilikom izvršenja k.d. ubistva. Razlika između nasilničkog i bezobzirnog ponašanja (krajnja ravnodušnost prema tuđim dobrim). 3. Ubistvo pri čijem se izvršenju sa umišljajem dovede u opasnost život još nekog lica-presudan način izvršenja i upotrebljeno sredstvo, kod učinioca mora postojati umišljaj kako u odnosu na k.d. ubistva i na dovođenje u konkretnu opasnost života još nekog lica. Umišljaj da dovede u opasnost život još nekog lica a ne da ga liši života. 4. Lišavanje života pri izvršenju k.d. razvojništva ili razbojničke krađe-lišavanje života (ubistvo) pri vršenju k.d. razbojništva. 5. Kvalifikatorne okolnosti vezane za pobude učinioca: koristoljublje-postoji kada učinilac delo vrši pribavljanjem određene imovinske i materijalne okolnosti; izvršenje ili prikrivanje drugog k.d.-postoji kada se ubistvo vrši zato da se prikrije već učinjeno k.d. ili da se omogući vršenje nekog k.d.; bezobzirna osveta-razgraničenje između obične i bezobzirne osvete, može biti izvršen samo sa direktnim umišljajem. Osnovni kriterijum za razgraničenje jeste nesrazmera između nanetog zla i onoga koje se vrši kroz osvetu; krvna osveta-karakteristična za prošlost, lišavanje života samog ubice ili nekog njegovog bližnjeg ili daljeg srodnika od strane srodnika ubijenog zbog osvete; druge niske pobude-mržnja predstavlja moralno negativnu pobudu. Potrebno je da se na skali negativnog moralnog vrednovanja neka pobuda nalazi visoko da bi se mogla oceniti niskom u smislu kvalifikatorne okolnosti. 6. Lišavanje života službenog ili vojnog lica-nužno je da je službeno ili vojno lice lišeno života pri vršenju službene dužnosti. Pasivni subjekt može biti bilo koje službeno lice pri vršenju svoje službene dužnosti. Postoji kada učinilac zatečen od strane ovlašćenog službenog lica u vršenju k.d. ispali na to lice, koje je pokušalo da ga uhvati, više projektila iz vatrenog oružja i pri tome ga pogodi. 7. Kvalifikovano ubistvo lišenja života sudije, javnog tužioca, zamenika javnog tužioca ili policijskog službenika u vezi sa izvršenjem službene dužnosti. 8. Kvalifikovano ubistvo kod kojeg se kao pasivni subjekt javlja lice koje obavlje poslove od javnog značaja-ubistvo izvršeno u vezi sa poslovima koje to lice obavlja (obavljanje profesije ili dužnosti, koje ima povećani rizik za bezbednost lica koje ga obavlja, javno infornisanje, zdravlje ljudi, obrazovanje). 9. Ubistvo deteta i bremenite žene-izjednačeno je s obzirom na težnju zakonodavca da pruži pojačanu zaštitu deci. Ukoliko postoji pogrešna predstava o uzrastu deteta (nije navršio 14god.) ili ne zna za trudnoću žene koju lišava života, postojaće obično ubistvo. 10. Ubistvo člana porodice koje je učinilac prethodno zlostavljao-k.d. nasilja u porodici, izvršenju dela je prethodilo zlostavljanje (ne sadrži obeležja ni lake telesne povrede). Sistematsko zlostavljanje člana porodidce koji je lišen života. U odnosu na smrt člana porodice mora postojati nehat. 11. Umišljajno lišavanje života više lica, pod uslovom da se ne radi o ubistvu na mah, ubistvu deteta pri porođaju ili o lišenju života iz samilosti-potreba za primenom ovog oblika kada je

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 5 stranica
  • Krivicno pravo -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - ETF – Elektrotehnički fakultet  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari