Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Sociologija
Objavio studenti.rs 22. april 2016. Prijavi dokument
VJERA, RELIGIJA I BRENDOVI
– Lindstrom je eksperimentom odlučio istražiti postoji li ikakva veza između religije i potrošačkog ponašanja – postoji li sličnost između reakcije našeg mozga na religiozne simbole i reakcije na brendove
– uzorak od 15 redovnica – fMRI – htio je saznati koji dijelovi mozga reagiraju prilikom duhovnih iskustava kao što su molitva ili osjećaj bliskosti s Bogom
– zaključak: u ljudskom mozgu ne postoji jedinstvena ‘božanstvena točka’ niti područje koje se aktivira kada se posvetimo vjerskim ili duhovnim razmišljanjima – ipak, kod ljudi sa snažnim religioznim uvjerenjima postoje obrasci aktivnosti koji se javljaju prilikom razmišljanja o religiji i koji su različiti od obrazaca koji se javljaju prilikom razmišljanja o drugim ljudskim bićima
Sličnosti između religije i brenda:
1. Osjećaj pripadnosti
Bez obzira na to da li volite Adidas, votku Absolut ili Harley-Davidson, velika je vjerojatnost da dijelite osjećaj pripadnosti s drugim korisnicima istog brenda – to je nešto poput članstva u nekom poluekskluzivnom klubu
2. Jasna vizija
Misija jedne religije je nedvojbena, bez obzira na to podrazumijeva li postizanje određenog blaženog stanja ili duhovnog cilja.
I većina kompanija ima nedvosmislenu misiju –Steve Jobs: „Čovjek je tvorac promijena u ovom svijetu. Kao takav, on mora biti iznad sustava i struktura, a ne podređen njima.“
3. Iskazivanje nadmoći na neprijateljima
Vjerski sukobi postoje od samih početaka, suprotstavljanje ‘drugima’ snažan je čimbenik osjećaja zajedništva. Definiranje neprijatelja pruža nam priliku ne samo da artikuliramo i iskažemo svoju vjeru već i da se sjedinimo sa svojim istomišljenicima.
Coca Cola ↔ Pepsi; Mac ↔ PC – ‘Mi protiv njih’ strategija privlači obožavatelje, izaziva kontroverze, potiče odanost i navodi nas da razmišljamo i raspravljamo – i kupujemo.
4. Prožimanje osjetila
Ako zatvorenih očiju uđemo u crkvu, hram ili džamiju, odmah ćemo osjetiti miris i atmosferu. Na određen način, naša nam osjetila omogućuju da ‘osjetimo’ srce, dušu i samu bit religije.
Proizvodi i brendovi prizivaju svojim izgledom, dodirom i mirisom određene osjećaje i asocijacije. (Nokia ringtone ili čokolada Toblerone)
5. Pripovijedanje
Svaka religija izgrađena je na mnoštvu priča i mitova – ritualni na kojima se temelji većina religija (molitva, klečanje, meditacija, post) vuku korijene iz tih priča.
Svaki uspješan brend ima neku svoju priču, bez obzira radi li se o crtanim filmovima Disneyja ili priči o ljekovitosti Melema.
6. Slavljenje uzvišenosti
Vatikan ili hram Zlatnog Bude u Bangkoku
Trgovine Louis Vuittona u Parizu, Apple trgovine u New Yorku i Chicagu
Neke kompanije izazivaju divljenje veličinom svoje vizije – Google maps i mogućnost snimanja terena do Marsa, kao da samo oni posjeduju karte neba i svemira
7. Dopiranje do novih sljedbenika
Nakon što je pokrenuo svoju Gmail uslugu, Google je lukavo privukao sljedbenike – usluga je bila dostupna samo preporukom , tj. pozivnicom te je Gmail doslovno pretvoren u virtualnu religiju
8. Simboli
Simboli nas bude u snažne asocijacije – na atletski uspjeh ili Cheeseburger – baš kao što religijske ikone izazivaju snažne vjerske asocijacije.
9. Misterij
U religiji nepoznato može biti jednako moćno koliko i ono poznato – otkrivanje tajni Isusovog groba ili Svetog grala.
UNILEVER – prilikom izbacivanja novog šampona na tržište, jedan djelatnik je iz fore na etiketi napisao „Sadrži faktor X9“ – nitko to nije primjetio i ubrzo je pušteno u prodaju više milijuna bočica sa tajnim faktorom X9. Nakon što su se te bočice rasprodale, puštena je u prodaju nova tura, ali ovoga puta bez natpisa. Ubrzo je kompanija počela primati mnoštvo ljutitih i ogorčenih e-mailova od strane kupaca koji su bili ogorčeni što je Unilever uklonio faktor X9 (neki su čak i tvrdili da im je kosa izgubila sjaj) – što je više jedan brend obavijen velom tajne, to je vjerojatnije da će nam se svidjeti.
Lindstrom je odlučio ispitati moć velikih i kultnih brendova (Apple, Guiness, Ferrari i Harley-Davidson) ali i onih koji izazivaju negativan emocionalni odgovor potrošača (Microsoft, BritishPetroleum i sl.)
Ispitanici (prosječni muškarci amerikanci koji su izrazili stupanj svoje religioznosti između 7 i 10) su bili uključeni na fMRI te su im se prikazivale različite slike brendova, ali i religioznih simbola)
Uočeno je da jači brendovi izazivaju snažniju aktivnost u mnogim područjima mozga, uključujući pamćenje, emocije, donošenje odluka i sl.
Kada ljudi promatraju slike povezane s jakim brendovima, njihov mozak slijedi isti obrazac aktivnosti kao kada promatraju religiozne slike.
Istraživanje je pokazalo da su emocije koje doživljavamo kada smo izloženi iPodu, Guinnessu i Ferrarijevim sportskim automobilima slične emocijama koje izazivaju vjerski simboli kao što su križevi, krunice, Majka Tereza i Biblija.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio Andri0805 13. mart 2024.
Objavio Studentsoc04 12. januar 2024.
Objavio natasastefan32 12. januar 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.