Odlomak

 
1 Uvod

Anemija je stanje koje je definisano smanjenim volumenom crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom hemoglobina (proteina koji prenosi kiseonik u crvenim krvnim zrncima).
Kao posledica toga je smanjena sposobnost krvi da prenosi kiseonik do tkiva, zbog čega se razvija tkivna hipoksija. Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tkiva i organa.
Među tri glavna uzroka anemije spadaju prekomeran gubitak krvi (hemoragija), prekomerno uništenje crvenih krvnih zrnaca (hemoliza) ili nedovoljna proizvodnja crvenih krvnih stanica (nepotpuna eritropoeza).
Anemije se klasifikuju prema volumenu crvenih krvnih zrnaca na:
– mikrocitne (smanjen volumen) – MCV < 80 fL
– normocitne (normalanvolumen) – MCV 80 – 95 fL
– makrocitneilimegaloblastične (povećan volumen) – MCV > 95 fL

Anemije se klasifikuju i prema patogenetskom mehanizmu:
• hipoproliferacijske anemije,
• anemija zbog poremećaja u sazrevanju eritrocita,
• hemolitičke anemije ili povećan gubitak krvi:
o nasledne – poremećaji membrane, metabolizma i hemoglobina eritrocita
o stečene – mikroangiopatske, imunološke, hipersplenizam, akutno krvarenje
• anemije nepoznatog ili višestrukog mehanizma nastajanja:
o anemija zbog infiltracije koštane srži
o anemija hroničnih bolesti
o anemija zbog nutritivnih deficita
o sideroblastna anemija

Dve najčešće anemije su: sideropenijska anemija (nastala zbog nedostatka gvožđa) i anemija hroničnih bolesti (javlja se zajedno s određenim bolestima, zaraznim i nezaraznim, malignim ili kao posledica traume)
2 Anemije u hroničnim bolestima

Čitav niz hroničnih oboljenja različitim patogenetskim načinom može dovesti do raznih vrsta anemija. Anemije se najčešće javljaju kod hronične bubrežne insuficijencije, kod malignih bolesti, u hroničnim infektivnim bolestima dugog toka (TBC, hronična gnojna oboljenja, gljivična oboljenja, …), u endokrinim oboljenjima i bolestima jetre.
Kod ovih anemija zajednički poremećaj je nagomilavanje gvožđa u ćelijama retikuloendotelnog sistema. Resorpcija gvožđa iz gastrointestinalnog trakta je lako povećana, ali je ugradnja gvožđa u eritrocite smanjena. Postoji smanjena sekrecija eritropoetina (kod bolesnika sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom) kao i skraćen vek eritrocita. Anemija u hroničnim bolestima je najčešće normocitna i normohromna mada može biti i hipohromna. Vrednost serumskog gvožđa je smanjena kao i vrednost nezasićenog transferina (zbog potrošnje transferina u ognjištima zapaljenja). Vrednosti serumskog bakra su povećane. Koštana srž pokazuje normoblastnu hiperplaziju eritrocitne loze, sa povećanim procentom nezrelih elemenata i prisustvom deponovanog gvožđa u sideroblastima i ćelijama retikulo endotelijskog sistema. Ovaj tip anemije se diferencijalno-dijagnostički mora odvojiti od sideropenijske anemije, kod koje su niske vrednosti serumskog gvožđa, povišene vrednosti nezasićenog transferina i normalne vrednosti serumskog bakra, a u koštanoj srži nema sideroblasta niti se gvožđe deponuje u ćelijama retikulo-endotelijskog sistema.
Terapija ove grupe anemija se sastoji u lečenju osnovne hronične bolesti koja je anemiju izazvala, a u težim slučajevima primenjuju se i transfuzije izdvojenih eritrocita.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 13 stranica
  • Hematologija mr sci. med. Bratislav Stanković
  • Školska godina: mr sci. med. Bratislav Stanković
  • Seminarski radovi, Skripte, Medicina
  • Srbija,  Beograd,  Visoka zdravstvena škola strukovnih studija  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari