1

Uvod

      Za privredno blagostanje jedne zemlje nisu dovoljna niti presudna samo velika preduzeca.

1

 U 

većini industriskih grana , pa i u privredi, kao celini nailazi se na kombinaciju velicina preduzeća. 
Postoje različiti kriterijumi i pristupi u razvrstavanju preduzeća, ali postoje oni koji su načelno 
prihvaćeni u većini zemalja. Naime reč je sledećim kriterijumima:

- prema broju zaposlenih

- godisnjim prihodima

-ukupnoj imovini

- deoničarskom kapitalu.

2

U teoriji, privrednoj praksi i zakonodavstvu odomaćila se podela na mala, srednja i velika. 
Budući da je predmet našeg interesovanja preduzetništvo koje se vezuje za mala preduzeća, u 
nastavku govorićemo pre svega o njima.

Od ukupno dvadeset miliona preduzeća, koliko ih ima u Evropskoj Uniji, 99% su mala isrednja 
preduzeća. Ona doprinose ukupnom bruto društvenom proizvodu EU sa 60%. I obezbenuju 
preko 80 miliona radnih mesta. To konkretno znači da je u sektoru MSP zaposleno dve trećine 
zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u EU.Mala i srednja preduzeća su 
motor ekonomskog razvoja. Promovišu privatnu svojinu i preduzetničke veštine. Po mišljenju 
mnogih eksperata i ekonomista MSP su sinonim za privatni sektor, i u figurativnom smislu za 
preduzetništvo.Njihova komparativna prednost je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se 
adaptiraju na promene i da zadovolje zahteve tržišta.

3

  U   zemljama   Evropske   Unije,   vlade   donose   propise   koji   su   fokusirani   na   podršku   malim   i 
srednjim preduzećima i na stimulisanje njihovog rasta i konkurentnosti.

1

 http://www.docstoc.com/docs/69803576/Seminarski-Rad-Ekonomija-Mala-i--srednja-preduzeca

2

  Živojin Stojanović, Organizacija preduzeća, šesto izdanje Beograd, 1995, str.165.

3

2

Mala i srednja preduzeća - Nastanak

 
    Iako se o malim i srednjim preduzećima (MSP) intenzivnije govori tek od kraja prošlog veka, 
saznanja   o   postojanju   nekih   primitivnijih   oblika   malih   i   srednjih   preduzeća   sežu   u   daleku 
prošlost. 
   Prvi poznati zapisi o malom preduzeću pojavili su se pre 4000 godina. Možemo reći da je malo 
preduzeće postojalo u gotovo svim kulturama starih naroda. Većina njih, kao što su Arapi, 
Babilonci, Egipćani, Židovi, Grci, Feničani i Rimljani su neprestano razvijali mala preduzeća. 
Proizvodi i usluge tadašnjih preduzetnika veoma često su bili lošeg kvaliteta, pa su oni na takav 
način potkradali i zavaravali svoje kupce. Upravo zbog toga je babilonski kralj Hamurabije 2100. 
godine   p.n.e.   izdao   zakonik   sa   oko   300   zakona,   koji   štite   potrošače   i   male   preduzetnike, 
posebno   od   prevare.   O   ulozi,   značaju   i   funkcionisanju   malih   i   srednjih   preduzeća   u   našoj 
naučnoj ekonomskoj literaturi, intenzivnije počinje da se piše tek osamdesetih godina prošlog 
veka.

Mala preduzeća

             Mala preduzeća

4

  postoje u skoro svim privrednim oblastima.Ova preduzeća shodno 

ekonomskim   parametrima,   imaju   mali   obim   poslovanja,   mali   uloženi   kapital   i   mali   broj 
zaposlenih radnika. Ona se strukturno uklapaju u privredni prostor koji nisu pokrila velika i 
srednja preduzeća i obavljaju i poslove za koje i nisu zainteresovana, ili koji nisu profitabilni za 
veća preduzeća. Preduzeća male privrede povećavaju stepen i obim korišćenja novih resursa 
jedne   privrede,   uz   visok   stepen   fleksibilnosti   i   adaptivnosti   novim   tržišnim   i   drugim 
uslovima.Mala preduzeća po pravilu, osniva pojedinac, preduzetnik, koji je istovremeno i vlasnik 
i menadžer preduzeća. On samostalno donosi sve odluke koje se odnose na poslovanje i snosi 
rizik poslovanja preduzeća.
         Malo preduzeće karakteriše relatvno nizak stepen specijalizacije poslova, upravljačkih i 
poslovnih funkcija. Poslovi malog preduzeća su, po pravilu, lokalnog karaktera sa stanovišta 

4

 Osim izraza malo preduzeće (smalll enterprise) , u engleskom govornom područiju koristi se izraz mali posao

 

(

Small business), u Nemačkoj kleine undermehnung, u Italiji picola aziende, a u Francuskoj petit industrie.

background image

4

     Nedostaci

 malih preduzeća: 

-Komparativna neefikasnost. Ispoljava se kroz više troškove 
proizvodnje po jedinici proizvoda 
-Teže zapošljavanju ljudi koji imaju opšta znanja 
-Nedostaci vezani za ljudske resurse 
- Rizik ključnih ljudi 
- Tržišni rizici 
- Svoje poslovanje zasnivaju na jednom ili malom broju proizvoda 
-Obezbedjenje finansijskih sredstava

Srednja preduzeća

           Preduzeća srednje veličine imaju izmenu 50 i 250 zaposlenih.

6

  Veličina preduzeća se 

utvrđuje   u   zavisnosti   od   primenjenih   kriterijuma.   Ako   se   kao   kriterijum   koristi   samo   broj 
zaposlenih,   pri   tome   se   zanemaruje   količina   uloženog   kapitala.   Savremena   tehnologija   i 
automatizacija radnih procesa mogu da obezbede proizvodnju visokog obima sa malim brojem 
zaposlenih. Stoga je kriterijum veličine uslovna kategorija i ne predstavlja istovremeno indikator 
ekonomskog značaja preduzeća.

7

      Srednja preduzeća se nalaze na prelazu izmenu malih i velikih. Preduzeća srednje veličine 
imaju određene sličnosti i sa malim i velikim preduzećima. Prednost srednjih preduzeća u 
odnosu na velika su u većoj fleksibilnosti i reagibilnosti na tržišne i tehnološke promene. Ovo je 
naročito   izraženo   u   granama   u   kojima   je   brzina   i   sposobnost   prilagonavanja   bitan   uslov 
fleksibilnosti poslovanja.
    Podela rada i kooperacija su značajno razvijene u ovim vrstama preduzeća. Srednja preduzeća

6

  Prema Američkoj Smalll Buiness Administration ( SBA ) sredenjim preduzećem se smatra  od 100 do 499 

zaposlenih radnika.

7

 Dragoslav Jokić, Preduzetništvo, naučno istpraživački centar, Beograd, 2002, str. 122.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti