Malta kao turistička destinacija
FAKULTET PRIODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH
ZNANOSTI
MALTA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA
Seminarski rad
SADRŽAJ
................................................................................................4
..................................................................................6
3.TURISTIČKE ATRAKCIJE MALTE-VALLETTA
...........................................8
...................................................................11
4

1.POVIJEST MALTE
Republiku Maltu čine otoci Malta, Gozo i Comino u Sredozemnom moru,
između Sicilije i sjeverne Afrike. Zahvaljujući dominantnom položaju u razmjerno
uskom tjesnacu između Sicilije i Tunisa, ona je strateški važna, pa je stoga tijekom
povijesti mnogo puta mijenjala gospodare.
Otoci su zapravo vrhunci velikog vapnenačkog izdanka što se prostire južno
od Sicilije, a razvedeni su dubokim zaljevima i dolinama. Budući da nemaju pitke
vode, osim nešto malo kišnice, prijeko su potrebni uređaji za destilaciju.
Prirodna je vegetacija siromašna zbog stoljetne pretjerane ispaše i erozije. U
prostranim spiljama pronađeni su ostaci prapovijesnih životinja, no danas na
otocima žive samo mali sisavci (ježevi, rovke, šišmiši). Ptice su brojnije, budući da
je Malta smještena na njihovu emigracijskom putu između Afrike i Europe.
1.1.Geografski smještaj Malte
Malta nekadašnja kolonija Kartage (u sjevernoj Africi) pripadala je potom
Rimu, a onda Bizantu. Arapi su je osvojili 870. godine, a zatim su njome vladali
kršćanski feudalni gospodari sve do 1530. godine, kad je predana u ruke Vitezova
Svetoga Ivana, religioznog i vojničkog reda. Napoleon je Maltu osvojio 1798.
godine, ali ju je 1802. vratio Ivanovcima. Nakon jedne pobune, otok je 1814. godine
postao britanskom kolonijom. Malta je postala važna međupostaja na putu do Indije
kroz novootvoreni Sueski kanal (1869.godine), pa se u njoj razvila djelatnost
održavanja brodova.
Za Drugog svjetskog rata Malta je podnijela žestoke zrakoplovne napade
Njemačke i Italije, pa je Britanija u znak zahvalnosti cjelokupnom pučanstvu
dodijelila odličje George Cross.
Punu neovisnost Malta je stekla 1946. godine. dobri odnosi s Britanijom
održani su sve do 1971. godine, kada je na vlast došla Laburistička stranka, koja se
okrenula prema Istoku, dala otkaz snagama NATO-a i Britancima izrazito povisila
BATEMAN, Graham :
Enciklopedijski atlas svijeta
, Rijeka, Extrade d.o.o., 1997., str. 306.
4
najamnine za brodogradilišta. Godine 1979. brodogradilišta su nacionalizirana, a sve
britanske snage izgnane. Mnogo bure izazvao je pokušaj da se umjesto Britanije za
mentora i partnera uzme Libija. Laburističku je stranku je 1987. godine pobijedila
Nacionalistička stranka, koja je pokušala obnoviti odnose sa Zapadom zadržavajući
one s Libijom.
Prapovijesnu Maltu su naselili ljudi iz Sicilije i Italije, pa je otad bio jak
talijanski utjecaj, ali i onaj iz sjeverne Afrike. Malteški je jezik sinteza arapskih i
sicilijanskih sastavnica. Engleski je drugi govorni jezik, a Maltežani često rabe i
talijanski. Kršćanstvo je preživjelo muslimansku vlast, pa su Maltežani većinom
rimokatolici. Crkva je najveći posjednik nekretnina i općenito je vrlo utjecajna.
2.GOSPODARSTVO MALTE
BATEMAN, G.:
nav. dj.,
str. 307.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti