Farmakoterapija urinarnih infekcija
Objavio dzasmina 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Farmacija
Objavio studenti.rs 13. novembar 2015. Prijavi dokument
UVOD
Još od vremena Aristotela, istraživače je zanimalo zašto je matica, koja je izašla iz istog jajeta kao i ostale pčele, gotovo dva puta duža i teža od radilica? Zašto matica živi i do šest godina, a njene kćeri pčele radilice, žive svega 30 do 35 dana.
Matična mliječ je kompleksna prirodna materija koja se stvara u specijalnim pčelinjim žlijezdama. Ovom hranom, koju u nekim zemljama zovu “kraljevskim želeom”, pčele radilice hrane ličinke pčela radilica, matice i trutove. Nakon trećeg dana tu hranu dobiva samo ličinka matice, dok ostale dobivaju samo pelud i med. Ukoliko bi se bilo koja ličinka iz takvog legla nastavila hraniti samo matičnom mliječi razvila bi se matica, a ne pčela radilica. Ličinka buduće pčele radilice za pet dana poveća svoju težinu oko tisuću puta, dok ličinka buduće matice poveća svoju težinu za dvije tisuće puta.
Ovaj izvrstan koncentrat hranjivih tvari omogućava matici da živi duže od pet godina, dok je životni vijek radilice svega 1 do 4 mjeseca. Zadivljujuća je biološka produkcija matice, koja u sezoni za samo 24 sata položiti između 2000 i 4000 jajašaca, što je otprilike kao kad bi žena, koja je teška 50 kilograma, svaki dan rodila dijete teško 70 kilograma, a objašnjava se upravo djelovanjem matične mliječi, kojom pčele neprestano hrane maticu
MATIČNA MLIJEČ
Matična mliječ je lučevina medonosnih pčela koja se koristi kao hrana. Luči se iz hipofaringealnih žlijezdi u glavama mladih radilica, te se koristi (s ostalim supstancama) za hranjenje ličinaka u koloniji. Uz to, ako se javi potreba za maticom, izabrana ličinka će dobivati velike količine matične mliječi kao jedini izvor hrane prva četiri dana svoga rasta. Ovo brzo, rano hranjenje aktivira razvoj matičine morfologije, što uključuje i potpuno razvijene jajnike koji su potrebni za polaganje jajašaca.
Matična mliječ sadrži u najvećem postotku vodu, zatim proteine, šećere, lipide, anorganske tvari i vitamine i to vitamine B skupine s posebno visokom koncentracijom vitamina B5 (pantotenske kiseline) i vitamina B6, vitamine A, C, D i E, minerale, enzime, 18 vrsta aminokiselina, kao i mnoge tvari koje sprečavaju razvoj i razmnožavanje bakterija i virusa a sadrži i posebnu vrstu nezasićene masne kiseline 10-HDA (10-hidroksi-decenionske kiseline) koja u prirodi postoji samo u matičnoj mliječi i nije ju moguće umjetno proizvesti. Matična mliječ je jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku, supstance koja širi krvne žile i zato dobro djeluje kod povećanog krvnog tlaka.
Njena ljekovitost dotiče se svih bolesti, mnogi je nutricionisti smatraju najsavršenijom namirnicom na svijetu. Ona liječi, hrani i revitalizira tijelo. Matična mliječ je poznata od davnina – dragocjena i rijetka, čuvala se kao tajna ljepote plemkinja. Kinezi i Rusi već odavno istražuju djelovanje matične mliječi i do sad su otkrili mnogo čudesnih svojstava ovog prirodnog lijeka.
Matična mliječ je bogat izvor minerala, vitamina, proteina i enzima. Osnovu sastava matične mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi i mineralne soli. Ukupna količina vitamina u jednom gramu matične mliječi je 336 do 351 miligrama. Matična mliječ je jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku. To je neurotransmiter koji omogućuje prenos impulsa između nervnih stanica u organizmu.. Matična mliječ ima i određenu količinu još nepoznatih znanosti sastojaka. Bjelančevine matične mliječi sadrže većinu aminokiselina, u sklopu kojih se nalazi i osam nezamjenjivih – valin, leucin, izoleucin, treonin, metionin, fenilalanin, triptofan i lizin. Glavni predstavnici šećera u matičnoj mliječi su glukoza i fruktoza. One spadaju u kategoriju redukcionih šećera koje stanica može direktno apsorbirati i koristi kao energetski materijal, bez trošenja inzulina.
Sastav matične mliječi varira zavisno od godišnjeg doba, fiziološkog stanja pčela i uslova u kojim se čuva.
Objavio dzasmina 25. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio DJ Hydron 26. februar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.