Mekusci – Polyplacophora
1. UVOD
Mekušci (lat. Mollusca) su grupa beskičmenjaka koji obuhvataju kako puževe i obične školjke kamenice, tako i ostrige i oktopoda. Po veličini se razlikuju od onih koji su skoro nevidljivi za ljudsko oko, do đžinovske sipe čija je dužina i preko 15 m. Mekušci su po broju vrsta veoma bogat tip i u tom pogledu dolazi odmah iza zglavkara
Mekušci su uglavnom vodene, a ređe kopnene životinje, sa mekim telom i ljušturom koja ga štiti. Mekušci su prvenstveno morski organizmi. Žive najčešće pri dnu, počev od obale pa do najvećih dubina (i do 10.710 m). Žive u tropskim ili arktičkim vodama, u dubinama mora, brakičnim vodama ili na kopnu. Neki su slatkovodni, neki suvozemni, a neki su paraziti (ektoparaziti ili endoparaziti).
Hrane se različitom vrstom hrane do koje dolaze struganjem sa podloge, filtracijom ili su predatori. Menji broj živi planktonski. Većinom su biljojedi, neki su grabljivice. Krajnje su raznobrazni po veličini. Njihova veličina varila od 0,5 mm do 20 m (đžinovska lignja). Ovo je po broju vrsta veoma bogat tip i u tom pogledu dolazi odmah iza zglavkara.
Mekušci varirju po svojoj građi od vrlo primitivnog nivoa pa do stupnja koji je po složenosti blizak kičmenjacima. Ova raznolikost je rezultat prilagođavanja različitim uslovima života. Njihova evolucija je tekla u različitim pravcima o čemu svedoče veliki broj fosilnih ostataka. Postoji oko 100.000 – 130.000 i 35.000 do 45.000 fosilnih poznatih vrsta mekušaca. Svi mekušci su meki, sluzavi, tela su im bez kostiju, pokriveni su oblogama koje nazivamo plaštovima. Plašt ima ulogu da luči ljušturu. U plaštanoj duplji se nalaze škrge. Većina mekušaca u ždrelu ima nazubljenu pločicu, radulu, koja služi za ishranu.
2. KLASIFIKACIJA
Na osnovu morfološke građe, tipa ljušture i načina života dele se na 7 klasa:
• Regnum: Animalia
• Phylum. Mollusca (Linnaeus, 1758)
• Classis: Aplacophora
• Classis: Polyplacophora
• Classis: Monoplacophora
• Classis: Gastropoda – puževi
• Classis: Cephalopoda – glavonošci
• Classis: Bivalvia – školjke
• Classis: Scaphopoda
Svaka klasa mekušaca ima posebni plan građe, ali sve klase imaju zajedničke sledeće osobine:
1. bilateralno su simetrični orzanizmi;
2. telo ima se sastoji od: glave, utrobe mase, plašta, stopala i ljušture;
3. nervni sistem je ganglioneran;
4. krvi sistem je otvorenog tipa;
5. celom je slabo razvijen i nalazi se samo oko srca i polnih žlezda;
6. ekskrecija, se vrši metanefridijama, koje krajnje proizvode metabolizma iz celoma odvode u plaštanu duplju
7. dišu pomoću škrga (škržni filamenti sa trepljama), pluća ili celom površinom tela.
Više u Biologija
Epiduralni hematom – etiologija, klinička slika, inicijalni tretman
- Urgentna stanja
- --- Srbija | Aleksinac --- · Aleksinac
- 17 stranica
Najvažniji štetnici dekorativnih i cvjetajućih sobnih biljaka
- Hortikultura
- UNIVERZITET U OSIJEKU - Poljoprivredni fakultet · Osijek
- 64 stranica
Medonosne pčele :kratka biologija poznatih vrsta
- Biologija
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Biološki fakultet · Beograd
- 13 stranica
Više u Seminarski radovi
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica