Menadžment agrobiznisa
Sadržaj
1. Ciljevi agrobiznis menadžmenta
...........................................................................2
1.1. Identifikacija menadžerskih ciljeva u agrobiznisu
.........................................2
..............................................................................................3
2.2. Kako efekti vremena modfikuju profite
.........................................................4
...................................................................................... 4
........................................................................................... 5
.......................................................................................8
4.1. Životni ciklus agrobiznis firme
......................................................................9
Uvod
1
Agrobiznis je novi pojam koji obuhvata poljoprivrednu proizvodnju u užem i širem smislu.
Razvoj agropreduzetništva ogleda se kroz formiranje malih i srednjih preduzeća u poljoprivredi
ili tzv. porodična poljoprivredna preduzeća. Agropreduzetnik je vlasnik porodičnog gazdinstva
opšteg karaktera koja imaju zemlju obradive površine i odgovarajući broj poljoprivredne opreme.
Agropreduzetnici uz edukativnu pomoć prerastaju sve više u specijalizovana lica koji upravljaju
objektom na kojima je zastupljena određena proizvodnja sa prepoznatljivim proizvodom, dok
druge poljoprivredne proizvode koji se ne mogu se dobiti iz sekundarnih ili tercijalnih oblika
primarne proizvodnje, kupuju na trzištu. Nosioci gazdinstva agropreduzetnici shvataju potrebu za
formiranjem farmi i za organizovanjem i drugih delatnosti kao što su male porodične
prerađivačke radionice ili pogoni u kojima se proizvodi dobijeni iz primarne proizvodnje
prerađuju u poluproizvode ili gotove proizvode. Polazeći od postojećeg stanja u poljoprivredi i
karakteristika agrarne strukture kao i ruralne ekonomije agrobiznis predstavlja i ubuduće
neophodni faktor razvoja agropreduzetništva u Srbiji. Razvoj agropreduzetništva treba da
doprinese razvoju ukupne poljoprivrede preko većeg stepena finalizacije, uvođenjem novih
proizvoda, razvoj obnovljenih izvora energije, očuvanje zivotne sredine, revitalitacija sela, veće
zaposlenosti radnosposobnog seoskog stanovništva, osvajanje i prisustvo na trzištu, povećanje
kvaliteta robe i usluga.
U današnje vreme agrobiznis je veoma zastupljen i unosan posao i potrebno mu je
posvetiti posebnu pažnju kada se radi o menadžerskim ciljevima u agrobiznisu.
Kao najvažnije za nekog ko želi pokrenuti agrobiznis uzima se postavljanje određenih ciljeva.
Nakon što vlasnici utvrde ciljeve poslovanja, dužnost agrobiznis menadžera je da olakša
postizanje tih ciljeva. Kad je u pitanju mnogo porodičnih firmi – farmi, poslovni ciljevi se
prepliću sa porodičnim ciljevima, dok to nije slučaj sa čisto akcionarskim ili društvima u
mešovitoj svojini u kojima je funkcija vlasništva i upravljanja separirana.
1. Ciljevi agrobiznis menadžmenta

3
2. Profitabilnost
Racionalni agrobiznismen je osoba koja se trudi da maksimizuje profite agrobiznis firme
na osnovu prodaje robe i usluga. Napori biznisa da ostvare profite deluje na porast ponude robe i
usluga. Uzete zajedno ponuda i tražnja se uravnotezuju formirajući tržište i cene roba i usluga.
Dobrobit kupaca-potrošača se vrednuje na osnovu ostvarenja korisnosti, dok je
standardna mera za uspehe agrobiznisa ostvaren profit
. Postoje nekoliko razloga zbog kojih je
potrebno istovremeno razmatrati funkciju korisnosti sa ostvarivanjem profita u procesu merenja
poslovne performanse agrobiznisa. Jedan razlog je to što se biznismeni ujedno i potrošači tako da
se javljaju u dvostrukoj ulozi. Ako možemo da objasnimo njihovo ponašanje i pokretačke motive
kroz funkciju maksimiziranje njihove lične koristi, n aisti način se pokreće i njihovo ponašanje u
biznisu. Drugi razlog je činjenica da sa aspekta teorije menadžerskih finasija najlakše objasniti
reakcije i odgovore agrobiznis menadžera i finasijskih investitora na rizik putem pristupa
očekivanoj funkciji korisnosti.
2.1. Šta je korisnost?
Korisnost je u suoštini teorijski koncept savremene ekonomske teorije.
Korisnost reflektuje nivo preferenci ili uživanja pridružen određenoj robi ili usluzi. Što je
viša preferencija uživanja viša je korisnost
Profiti poseduju korisnost. Što ostvarimo više profita dostigli smo veću korisnost. Fizička
ili finasijska sredstva kojima raspolaze biznis ili pojedinac koja pokreću ili zaštićuju profite od
pada, poseduju visok stepen korisnosti za njihove vlasnike. Korisnost služi kao indeks kojim se
meri i ocenjuje ukupno postizanje ciljeva. U poslovanju firme javljaju se razlike između troškova
po kojima su nabavljeni proizvosi i usluge i resursa uloženih u određenu proizvodnju i prodajnih
cena po kojima se na tržištu realizuju proizvodi i usluge.
Primarni cilj svake poslovne organizacije je da na osnovu ekonomskih principa svoje
inpute i preduzetništvo organizuje tako da maksimizuje profite. Pretpostavimo da proizvodnu
funkciju karakteriše opadajuća marginalna produktivnost. Agrobiznis firma posluje na perfektno
konkurentnim tržištima na kojima ostvaruje maksimizaciju profita kroz organizaciju inputa i
preduzetničkih linija. To postize na taj način što proizvodi tako da je marginalna vrednost
proizvoda jednaka za sve linje preduzetničkih aktivnosti. Za uzvrat je marginalna vrednost
proizvoda jednaka marginalnim troškovima inputa. Ovaj model se može posmatrati sa tačke
Birovljev J., Tomić R., Menadžment u agrobiznisu. Ekonomski fakultet u Subotici, 2009., str.20.
Berry, P.J., Hopkin, J.A., Baker, C.B., Financial Managment in Agriculture, 1998. Danville, Illinos: The Interstate
Printers & Publishers., str.15.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti