Odlomak

1. Podatak i informacija
Podatak je prikaz neke tvrdnje ili činjenice, najčešće u formi koja se može automatski primiti, prenijeti i obraditi. U tehničkom smislu, podatak je strukturiran i na propisani način uređen skup simbola iz utvrđenog repertoara ili alfabeta.
Informacija je svaka forma komunikacije koja primaocu pruža razumljivo i korisno znanje, a sastoji se od podataka koji za primaoca imaju značenje. Informacija je često rezultat upita ili obrade, a odlike su joj: korisnost, tj. da je relevantna za neku aktivnost ili svrhu; razumljivost, tj. da je data u razumljivoj formi i jeziku; te pravovremenost, tj. da je primljena u vrijeme i na način koji osigurava zadovoljenje njene namjene.
2. Šta je informacioni sistem i navesti elemente istog?
Informacioni sistem je skup međupovezanih komponenti koje zajedno rade na prikupljanju, procesiranju, storiranju i distribuciji informacija u cilju podrške odlučivanju i kontroli u organizaciji. Elementi informaionog sistema su: poslovna perspektiva informacionih sistema, organizacija, menadžment, tehnologija, tipična arhitektura informacionog sistema.
3. Uloga menadžera u protoku informacija.
Zadatak menadžera, u kontekstu protoka informacija i funkcioniranja informacionih servisa, je:
– osigurati postojanje informacionih sistema koji rukuju relevantnim vrstama informacija u organizaciji,
– poznavati stvaranje i korištenje informacionih sistema i usluga, uključujući i kompjuterski bazirane informacione sisteme (KBIS) tamo gdje je njihova upotreba potrebna i opravdana,
– neposredno koristiti takve sisteme za generiranje i prijem informacija, što uključuje i informacije o efektivnosti i upravljanju informacionim sistemom,
– razumijevati pojedina pitanja koja se javljaju kao efekt primjene informacionih sistema na ljude i organizacije.
4. Šta je entropija?
Entropija predstavlja prosječnu količinu informacija sadržanih u porukama koje govore o stanju u nekom sistemu. Entropija se može koristiti i kao mjera neizvjesnosti, odnosno mjera nereda ili neuređenosti sistema, polazeći od pretpostavke da se u uređenim sistemima neka stanja i događaji smatraju predvidivim i redovnim, dok se nepredvidivi i neredovni događaji i stanja različitim mehanizmima sprječavaju i ograničavaju, čime “nepoželjna stanja”, iako moguća, postaju daleko manje vjerovatna od “poželjnih”.
5. Šta je globalizacija i kako je ona uticala na ekonomiju?
Globalizacija je proces kojim se u današnjem svijetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta. Uspjeh kompanija zavisi od njihove sposobnosti da djeluju globalno, što znači da ovaj proces ima veliki uticaj na cjelokupnu ekonomiju. Globalizacija uveliko mijenja pristup korporacije korisniku, ali i pristup korisnika prema proizvodu i usluzi.Bazni ekonomski resurs postaje znanje što dovodi do transformacije industrijskih ekonomija u ekonomije bazirane na informacijama i znanju i transformacije strukture kompanijakoje se sada više oslanjaju na “univerzalnog” menadžera koji svoj rad bazira na znanju i pravovremenoj informaciji. Bez korištenja IT, kompanije ne mogu opstati.Globalizacija i informaciona tehnologija donose kako nove mogućnosti, tako i nove prijetnje domaćim poslovnim firmama, budući da zbog globalne komunikacije i menadžment sistema, potrošači sada mogu kupovati na svjetskom tržištu, pouzdano dobivajući informacije o cijeni i kvalitetu 24 sata dnevno. Ova pojava povećava konkurenciju i primorava firme da sudjeluju na otvorenim i nezaštićenim tržištima širom svijeta.
6. Zašto su bitni i potrebni informacioni sistemi?
Informacioni sistemi i tehnologije su postali vitalna komponenta uspješnog biznisa ili organizacije koja želi izgraditi konkurentske prednosti i poslovati profitabilno. Informacioni sistemi mijenjaju osnove i principe biznisa.Usluge kupcima, poslovne operacije, proizvodnja, marketinške strategije i distribucija u velikoj mjeri zavise od informacionih sistema i tehnologije koju posjeduje kompanija. Informacioni sistemi mogu pomoći svim vrstama biznisa poboljšavajući efikasnost i efektivnost njihovih poslovnih procesa, procese menadžerskog odlučivanja, kolaboracije unutar radnih grupa i na taj način jačaju kompetitivnu poziciju na tržištu koje se sve brže mijenja.
7. Objasniti dva načina promatranja informacionih sistema.
Razlikujemo dva načina promatranja informacionih sistema, i to:
a) MIS-centrični pristup planiranju IS-a –u centar posmatranja postavlja pružanje potrebnih informacija menadžmentu; težišna tačka su potrebe poslovanja, a IS se projektiraju u skladu sa tim potrebama; usmjerava se na problem određivanja koji su informacioni sistemi potrebni za podršku poslovanju, naročito glavnim poslovnim aktivnostima i procesima.
b) Eksploatacioni pristup planiranju IS-a – u centar promatranja postavlja pitanje najboljega iskorištenja informacija; težišna tačka su informacije koje postaju dobra kompanije, a poslovni se procesi zatim oblikuju na način koji najbolje iskorištava takva dobra.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Menadžment

Više u Skripte

Komentari