Odlomak

UVOD

Govorom dete razvija intelektualne veštine – kada nešto kaže, ono pokušava rečima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije. Govor je povezan sa celokupnim razvojem deteta, a posebno razvojem mišljenja. To je komplikovan psihofiziološki proces koji se razvija na osnovu bioloških i psiholoških faktora i okoline. Govor je važan faktor za razvoj ličnosti i socijalizaciju.
Dete napreduje od,, spoznajno – praktičnog“ ka,, verbalno – apstraktnom“ mišljenju. Dete izgovara ono što spozna, razvija sposobnosti imenovanja, kombinovanja, predviđanja, to su reči stvaralaštva. Govor se najintezivnije razvija u predškolskom periodu, a usavršava se celi život.
Stepen razvijenosti govora neposredno se odražava na stepen intelektualnog razvića, jer govor predstavlja neizostavni deo celokupnog intelektualnog života, obuhvatajući i socijalni svet pojedinaca, kao i razvoj ličnosti. Iz tih razloga ispitivanje govori u oceni inteligencije ili važno mesto, a praćenje jezičkog razvića služi kao pouzdan pokazatelj dostignutog stepena opšteg razvoja deteta.

 

 
USLOVI ZA RAZVOJ GOVORA

Za pravilan razvoj govora moraju biti ispunjeni određeni uslovi. Osnova za taj razvoj je zdrav nervni sistem sa intraktnim govornim centrima i nervnim vezama između njih, a čiji je zadatak nadzor i usklađivanje delovanja govornog aparata. Osim toga, moraju biti pravilno i dobro razvijene i psihičke funkcije kao što su: pažnja, zapažanje, mišljenje i pamćenje. Čila moraju biti razvijena, a govorni aparat zdrav, i na kraju, vrlo je bitan i pravilan uzoran govor dečje okoline.
Početak govora je oko 15. Meseca starosti. Obično devojčice progovore pre dečaka. Među decom su, naravno, i individualne razlike koje su uslovljene izrazitijom dispozicijom za komunikaciju, boljim uzorima za govor, jačim pobudama za govornu aktivnost i većom spremnošću za slušanje i imitiranje. Do 3. Godine je govor oblikovan u grubim potezima, dete izgovara većinu glasova i upotrebljava skoro sve vrste reči. Naučene reče već može povezati u kratke rečenice.

 

 

 

 

Poticanje dečjeg govora

U početku dete razume više nego što može reći. Rzvojem i poticanjem na govor smanjuje se razlika između aktivnog i pasivnog fonda reči. Predškolsko dete je veoma,, maštovito i kreativno“. Voli ponavljati reči, iako ih ne razume. Dečju pažnju ponajviše privučemo ritmom, te su zato za najmlađe vrlo važne različite pesmice, brojalice koje deca žele stalno slušati i ponavljati.
Dete dugo vremena odgovara samo jednom reči i kratkom rečenicom, jer je i njegov interes kratkotrajan i zato stalno menja svoje aktivnosti. Stoga su njegove recenice isprekidane, nepovezane, često mu ponestanu i reči.

 

 

 

Karakteristike govora predškolskog deteta

Detetov prvi susret sa spoljnim svetom propraćen je njegovim krikom. U toku jednogodišnjeg razvoja iza toga dete reaguje na podsticanje iz svog organizma ili spoljnog sveta, kao i na svoju socijanu sredinu glasovima koji vremenom postaju sve više artikulisani. Posle približno jedne godine starosti javlja se u deci i prva aktivna i smisaona reč, a već na kraju druge godine dete vlada rečnikom od oko 300 reči.
Već u ovom periodu razvoja pokazuje se veliki uticaj neposredne okoline deteta na razvoj jezičkih navika. Dete koje nije dovoljno podsticano na govor i opštenje sa ljudima, ispoljava znatna zaostajanja u artikulaciji glasova, jezičkom i, uopšte, socijalnom razvoju. Nepovoljan razvoj u ovoj fazi može ostaviti dubokog i dalekosežnog traga na docniji razvoj ličnosti. To je jedan od razloga zašto se u naukama o detetu insistira na zajedničkom boravku deteta i majke barem do dve godine dečje starosti. Jezički razvoj posle uzrasta od oko dve godine nastavlja se ubrzanim korakom. Dalji tok razvoja će u velikoj meri zavisiti od rodnih sposobnosti deteta, ali i od sredinskih uslova.
Opšti jezički kapacitet zavisi, svakako, od prirodnih sposobnosti, ali šta će od toga biti iskorišćeno zavisi od uslova koje detetu pruža sredina. U razvoju jezika dete će primiti postojeće jezičke obrasce koji operišu u njegovoj sredini, u skladu sa merom podsticanja opšteg i jezičkog razvoja koje mu pruža sredina. Dete uzrasta od 4 do 5 godina ulazi u fazu radoznalosti, kada se posebnim intezitetom razvija saznanja o svetu koji ga okružuje, koristeći se u velikoj meri jezikom, pitanjima odraslima, odgovorima koje od njih dobija ili koje samo stvara. Iza toga dolazi period ulaska u osnovnu školu, kada se svet saznanja deteta naglo širi i gde jezik takođe ima izvanredno značajnu ulogu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari