UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
MOBING
-
SEMINARSKI RAD
-
Kandidat: Mentor:
Lorena Slišković Prof.dr. Fuad Bajraktarević
2916/17
Kiseljak, april 2020.
4
2. ŠTO JE MOBING?
Mobing (work abuse ili employee abuse) je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu.
Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih
sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina
ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana
je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti smatraju mobingom
ako su učestale i dugotrajne - najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.
Cilj takvog ponašanja je kod žrtve mobinga ugroziti ljudsko dostojanstvo, integritet, ugled i čast
osobe. Mobing najčešće započinje nerazriješenim konfliktima/sukobima koji postepeno
prerastaju u agresivno ponašanje kojem je cilj napadanje i kažnjavanje žrtve koja postaje
obilježena, izolirana i predmet poruge na radnom mjestu pri čemu psihološko zlostavljanje može
prerasti i u fizičko/tjelesno zlostavljanje.
Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice
se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca, pa se problem promatra s
medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko - forenzičkog stajališta, s ciljem da se upozori
na značajnost problema, da ga se upozna i naučiti prepoznavati jer se mobing može spriječiti
sustavnom primarnom prevencijom, informiranjem, edukacijom i konkretnim zahvatima npr.
osobnim treningom komunikacijskih vještina, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom
politikom i praksom koja primjenjuje pravilnike o radu koji ne toleriraju zlostavljanje.
2.1.Povijest mobinga
Sustavno proučavanje mobing-ponašanja počelo je prije 40-ak godina (1980-ih, Heinz
Leymann
1
).
Naziv je stvoren od engleskoga glagola to mob, što znači nasrnuti u masi, bučno navaliti na
nekoga, i imenice "mob" koja znači rulja, gomila, puk, svjetina, ološ, a skovan je prema
1
Heinz Leymann (1932-1999), švedski akademik, poznat po svojim studijima o mobingu nad ljudima. Radio kao
psiholog i profesor. Izvor:
https://en.wikipedia.org/wiki/Heinz_Leymann
(datum pristupa 03.04.2020.)
5
istraživanjima Konrada Lorenza
2
koji je opisao ponašanje nekih životinja koje se udruže protiv
jednog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti.
U engleskom govornom području često se koristi i izraz bullyng koji se odnosi uglavnom na
slično nasilje u školi. Prema istraživanjima 55 % je okomiti, 45 % vodoravni mobing.
Okomiti mobing
događa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika; ili jednog
po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (zato se još naziva i bossing) ili kada jedna skupina
radnika zlostavlja pretpostavljenog (što se događa u 5 % slučajeva).
Vodoravni mobing
odvija se između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici.
Slika br.1: Heinz Leymann (Izvor: Google)
Slika br.2: Konrad Lorenz (Izvor: Google
2
Konrad Lorenz (7. studenog, 1903. - 27. veljače, 1989.) bio je austrijski zoolog, životinjski psiholog, i ornitolog.
Često se smatra jednim od osnivača moderne etologije. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu
1973.g. zajedno sa Nikolaas Tinbergenom i Karl von Frischom. Izvor: Wikipedia (datum pristupa 03.04.2020.)
7
-
Zadržavanje bitnih informacija koje su bitne za uspjeh radnog mjesta
, vještački se
stvara stresna situacija, osoba griješi i donosi pogrešne odluke, a mober je predstavlja kao
nekompetentnu,
-
Administrativne i operativne mjere
koje koriste nadređeni – žrtva se zatrpava
besmislenim dodatnim radnim zadacima zbog kojih ne može da (stigne da) kvalitetno
obavi posao za koji je angažovana i plaćena,
-
Pretjerana količina posla
– koja nadmašuje kapacitete radnika/radnice i samog radnog
mjesta,
-
Pretjerana kritika
– koja je pritom i trajna; žrtva počinje da sumnja u svoje sposobnosti
i gubi samopouzdanje,
-
Seksualno uznemiravanje i ucjenjivanje.
Olga Vučković–Kićanović
5
, pravnica, podsjeća da se „
mobing može dešavati samo među
zaposlenima
, pa se neprijatnosti koje zaposleni mogu doživjeti od klijenata, stranaka, učenika,
pacijenata ili drugih lica sa kojima dolaze u kontakt tokom rada ne smatraju mobingom. Tu
spadaju i povrede na radu, za koje odgovara poslodavac, ali se one procesuiraju po drugim
zakonima.“
2.3.Vrste mobinga
Mobing možemo promatrati ovisno o tome tko vrši mobing prema žrtvi (nadređeni,
podređeni ili kolega koji je prema hijerarhiji jednak žrtvi). Prema tome, postoje različite vrste
mobinga, a to su:
-
Vertikalni mobing odnosi se na situaciju kada nadređeni, primjerice šef, vrši mobing nad
podređenim, primjerice zaposlenikom,
5
Olga Vučković Kićanović po profesiji je pravnik sa iskustvom u advokaturi i upravljanju ljudskim resursima. Od
2005. godine se, kao savjetnica u Republičkoj agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, posvetila isključivo
radnom pravu. U svojoj bogatoj karijeri održala je preko 300 obuka na temu primjene zakona koji regulišu rad,
unapređenja liderskih i menadžerskih vještina, motivacije, vansudskog rešavanja radnih sporova i dr. Autor je
komentara Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu (izdao Socijalno-ekonomski savet Srbije). Izvor:
https://dereta.rs/a/d33f0e72-8f06-4931-aab2-a26ea2bce459/Olga-Vuckovic-Kicanovic.aspx
(datum pristupa
03.04.2020.)
