1

UNIVERZITET „PRIVREDNA AKADEMIJA“

FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT

                                         SEMINARSKI RAD

Predmet : Marketing

MODELI PONAŠANJA POTROŠAČA

Mentor:                                                                                        Student:

Dr Dragan Ilić                                                                              Aleksandar Đukić
                                                                                                      br.indeksa:PEF 619-2017

                                                      

Beograd, 2018. godine

2

      SADRŽAJ

UVOD 

.................................................................................................................................    3

1. PONAŠANJE POTROŠAČA 

......................................................................................    4

   1.1.   Ekonomsko objašnjenje ponašanja potrošača .........................................................    4
   1.2.   Sociološko objašnjenje ponašanja potrošača ...........................................................    6
   1.3.   Psihološko objašnjenje ponašanja potrošača

 

...........................................................    10

2. MODELI PONAŠANJA POTROŠAČA  

..................................................................   13

   2.1.  Potreban podsticaj ....................................................................................................   16
   2.2.  Potraga za informacijama

 

.........................................................................................   18

   2.2.1.  Modeli svesnosti ....................................................................................................   18
   2.3.  

Osnovne mere percepcije

 ...........................................................................................   20

   2.4.  Percepciono mapiranje

 

.............................................................................................

   ZAKLJUČAK 

................................................................................................................

   

LITERATURA 

...............................................................................................................

  22

  24
  25

background image

4

1. PONAŠANJE POTROŠAČA

Na ponašanje i motive potrošača utiče niz veoma složenih ekonomskih, socioloških i 

individualnih psiholoških faktora, pa ćemo u nastavku malo više pažnje posvetiti objašnjenju 
kako dati faktori utiču na ponašanje potrošača.

                                       Slika 1: Ponašanje potrošača

1.1. Ekonomsko objašnjenje ponašanja potrošača

Klasična   ekonomska   teorija   dala   je   prvi   doprinos   objašnjenju   ponašanja   potrošača. 

Čovek-potrošač   (homo   economicus)   posmatra   se   kao   racionalan   kupac   motivisan   u   osnovi 
svojim sebičnim interesima.

5

On   kupuje   onaj   proizvod   koji   mu   daje   najveću   satisfakciju,   prema   sopstvenim 

potrebama i kupovnoj snazi. Potrošač je shvaćen kao racionalna realnost, koja uvek reaguje u 
svom   najboljem   ekonomskom   interesu.   U   ekonomskoj   teoriji   se   najčešće   pretpostavlja

 

da 

potrošač raspolaže informacijama koje su potrebne prilikom kupovine, u smislu izbora izmeñu 
alternativa.

Zahvaljujući   mnogim   teoretičarima   ekonomije,   ova   klasična   pretpostavka   je   znatno 

unapređena. Naime, kasnije se pokazalo da se kupci razlikuju po svojim potrebama i željama, 
odnosno   da   je   to   osnovna   karak   teristika   tržišta   potrošača.   Savremeno   tržište   karakterišu 
ekonomski procesi u kojima se sučeljavaju heterogena ponuda i heterogeni segmenti tražnje. 
Pored   cene,   na   ponašanje   potrošača   utiču   i   drugi   ekonomski   činioci,   kao   što   su   dohodak   i 
necenovni faktori (kvalitet, usluge, promocija,...).

Bitna   karakteristika   ekonomskih   teorija   jeste   da   se   zasnivaju   na   brojnim 

pretpostavkama u vezi sa ponašanjem potrošača, a glavne pretpostavke su racionalno ponašanje, 
preferencije,   informisanost,   budžetska   ograničenja   i   nezadovoljene   potrebe.   Savremeni 
ekonomisti sa pravom ukazuju na to da konačnu reč na tržištu imaju potrošači.

Moguće je postaviti dve hipoteze:

1

čovek (homo economicus) se nastoji ponašati racionalno prilikom donošenja 
odluke o kupovini i opredeljuje se za proizvod koji daje najveću satisfakciju

čovek se ne ponaša racionalno i kupuje proizvod koji mu se sviđa, bez obzira na 
satisfakciju.

Međutim, najveći deo ukupnog stanovništva u trenutku donošenja odluke o kupovini 

upoređuje   visinu   korisnosti   i   zadovoljstva,   koje   donosi   upotreba   ili   trošenje   proizvoda,   sa 
veličinom i količinom barijera ili neprijatnosti u odnosu na izvore, tj. količinu novca sa kojom 
raspolaže, vreme koje bi trebalo utrošiti na kupovinu, napor koji bi morao uložiti za vreme 
kupovine. Prema tome, meñu faktore koji utiču na ekonomski racionalno ponašanje spadaju:

raspoloživi dohodak i cena

necenovni faktori (atributi proizvoda, usluge)

raspoloživost vremenom, mestom i informacijama.

Na objašnjenje ekonomske teorije o ponašanju potrošača stavljaju se brojne primedbe. 

Za marketing je od posebnog značaja primedba da teorija nije dovoljno operacionalna. Naime, 
model ekonomskog ponašanja je normativni model. U fokusu je odgovor na pitanje kako treba 
potrošač da se ponaša kao kupac na tržištu. Marketing je veoma zainteresovan da dobije odgovor 
na pitanje zašto se potrošač tako ponaša na tržištu ili bar odgovor na pitanje kako se stvarno 
ponaša. Ekonomsko objašnjenje je orijentisano na ponašanje potrošača u momentu kupovine dok 
je marketing zainteresovan da sazna i faktore koji utiču na to da se potrošač pojavi na tržištu. 
Objašnjenje ekonomske teorije je orijentisano više na proizvod nego na potrošača.

1

 Vasiljev S., Marketing principi, Novi Sad, Prometej, 2004.

background image

7

Podruštvljavanje ili socijalizacija dece odvija se neposredno u porodici i preko nje. 

Socijalizacija se odnosi na sticanje veštine, znanja i stavova koje će mlađi članovi porodice 
koristiti u procesu kupovine proizvoda i usluga. Putem stila života porodica takođe utiče na 
ponašanje svojih članova. Negovanje navika uticajnih članova porodice posredno formira stil 
života ostalih članova. Na taj način formiraju se potrošačke navike.

Postoje četiri osnovne uloge, u zavisnosti od toga koji član porodice ima dominantan 

uticaj na donošenje odluka o kupovini proizvoda i usluga. Odluka o kupovini u porodici se može 
doneti kao zajednička odluka, kao autonomna kada je donosi svako pojedinačno za sebe, kada 
dominantnu ulogu ima otac ili majka porodice. Ove uloge o kupovini zavise u mnogome od vrste 
i karakteristika proizvoda, interesovanja pojedinih članova porodice i faze u životnom ciklusu 
porodice.

Bihevioristički pristup istraživanju ponašanja potrošača ističe značaj koncepta životnog 

ciklusa porodice, koji označava grupisanje porodica prema godinama starosti i broju članova koji 
žive u domaćinstvu. To je kombinacija demografskih promenljivih koje determinišu porodicu. 
Evo njenog nešto pojednostavljenog izgleda:

3

mlada neoženjena-neudata lica

mladi parovi bez dece

mladi parovi sa decom predškolskog uzrasta

parovi sa decom uzrasta od 6 do 12 godina

supružnici od kojih su deca otišla započinjući samostalan život

penzionisani supružnici

Svaka faza u životnom ciklusu porodice (mlade, sred njih godina i stare) karakteriše se 

određenim promenama u tražnji proizvoda i usluga, u zavisnosti od broja članova porodice, 
njihovog interesovanja i prihoda. Brojni faktori uticali su na promene životnog ciklusa porodice, 
kao   što   su   npr.   povećanje   broja   razvedenih   brakova,   promenljivost   dominantnih   uloga   u 
odlučivanju u porodici.

Koncept   životnog   ciklusa   porodice   omogućava   da   se   upoznaju   porodične   navike   u 

potrošnji,   u   zavisnosti   od   različitih   vrsta   i   kategorija   proizvoda   i   usluga   koji   se   kupuju. 
Marketing   mora   da   razume   ulogu   porodice   kao   socijalne   grupe   kod   donošenja   odluke   o 
proizvodima   i   uslugama.   Brojne   odluke   o   kupovini   donose   se   u   porodici.   Deca   uče   da   se 
ponašaju   kao   potrošači   u   porodici.   Lojalnost   proizvodima   i   markama   proizvoda   stiče   se   u 
porodici. Upravo iz ovih razloga, porodica, posebno njeni prihodi i potrošnja, čest je predmet 
marketinških istraživanja.

Društvena   uloga   i   status   su   od   posebnog   značaja   u   marketing   istraživanjima,   jer 

ukazuje   na   glavne   uticaje   na   ponašanje   ljudi   u   kupovini   i   korišćenju   proizvoda   i   usluga. 
Društveni status ili rang dostiže se na dva načina: rađanjem i sticanjem. Faktori koji utiču na 
društveni   položaj   i   status   porodice   su:   zanimanje,   lične   sposobnosti,   imovina   i   prihodi,   stil 
života, autoritet i moć i dr.

3

 Barać S. Stakić, B., Osnovi ekonomije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti