Monitoring vode

UVOD

Voda je temeljna potreba za razvoj ljudskog društva. Jedan je od glavnih prirodnih izvora, osnovni element koji izgrađuje žive organizme, jedinstvena zbog svojih svojstava. Ljudski organizam se sastoji od 70% vode dok je u većini biljaka ima oko 80%. Na planeti Zemlji voda ima centralno mjesto, omogućuje poljoprivrednu proizvodnju hrane, šumarstvo, plovidbu, procese pročišćavanja, te služi za proizvodnju energije, ona je strateški resurs. Posljednjih godina postalo je jasno kako Zemlja – „plava planeta˝ ima konačne i ranjive resurse te da će takvi resursi imati odlučujući utjecaj u budućem razvoju ljudskog društva.
Svjetsko stanovništvo se brzo povećava. U 1995. godini bilo je 5,7 milijardi, u listopadu 1999. godine Zemlja je dobila šestmilijarditog stanovnika, a očekuje se do 8,3 milijarde ljudi 2025. godine. Voda je nužno potrebna za održavanje života i za razvoj. Ranjivost ljudskog društva usko je povezana s raspoloživim količinama hrane i vode. Osiguranje vode za sve potrebe može biti ugroženo u budućnosti. Da bi se izbjegla kriza vode u budućnosti, uz  ograničene i konačne vodne resurse, iskorištavanje vode mora biti mnogo racionalnije i učinkovitije nego što je danas. Odgovarajuće upravljanje zaštita i iskorištavanje vodenih resursa nužnost je u uvijetima porasta stanovništva i povećanja pritiska na vodne i zemljišne resurse što ih uzrokuje ljudska aktivnost kojima se zadovoljavaju životne potrebe. Voda predstavlja jedan od osnovnih uvjeta opstanka i života čovjeka na Zemlji. Zavisno od klimatskih uvjeta potrebe organizma za vodom su od 3-12 l/dan. Prestanak unosa vode dovodi mnogo brže do smrti nego ne unošenje hrane, naime, već poslije nekoliko dana, pošto organizam izgubi 10-20% od cjelokupnog volumena svoje tekućine dolazi do velikih zdravstvenih problema gdje nastupa neophodnost hemijske ispravnosti vode za piće da ne bi došlo do navedenih komplikacija.
Pri manjim gubicima vode u organizmu čovjeka javljaju se smetnje (glavobolja, manjak koncentracije, poremećaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnog sustava i srca). Smanjenim  unosom tekućine smanjuje se volumen krvi koja hrani srce, mozak, mišiće i ostale organe i tkiva, pa su oni manje sposobni obavljati svoje normalne funkcije.
Tema ovog rada je monitoring vode i pokušat će se sagledati zašto je voda toliko važna, koliko nam je potrebna,i što se čini kako bi se smanjilo zagađivanje voda a povećala zaštita.

VODA – PODJELA I NJEN ZNAČAJ U PRIRODI

Današnji oblik života na Zemlji ne bi bio moguć da nema vode, uz ostale povoljne uslove, kao što su sastav atmosfere, zračenje i toplota. Voda se u prirodi pojavljuje u tri agregatna stanja: čvrstom, kao led, snijeg ili inje; tečnom, kao voda, kiša i rosa i gasovitom, kao vodena para. Prelazi iz jednog stanja u drugo teku neprekidno. Sa Zemljine površine, sa  slobodnih vodenih površina rijeka, jezera, mora, okeana, raznih akumulacija; tla i biljnog prekrivača, voda stalno isparava u manjim ili većim količinama. Vodena para tako dolazi u atmosferu, gdje u određenim uslovima opet prelazi u kapljice i ledene čestice, nastaju oblaci, a iz njih oborina.  Voda konstantno cirkuliše između atmosfere, okeana i kopna. Kruženje vode na Zemlji je važan proces koji omogućava održavanje života na Zemlji.
Voda u tečnom stanju pokriva 71%  ukupne površine Zemlje. Ukupna količina vode na zemlji iznosi 1,4*109 km3 (1,4 milijardi kubnih kilometara) vode, od čega na slane vode otpada 97,4%, a na slatke svega 2,6%.
Potrebe za vodom stalno se povećavaju i to kako zbog rasta stanovništva na našoj planeti tako i zbog razvoja prirode u mnogim zemljama svijeta. Voda je jedini resurs na Zemlji čija se količina ne smanjuje, ali se njezina kvaliteta stalno pogoršava. Prirodne vode imaju sposobnost da donekle neutrališu zagađenje jer teže da uspostave prvobitnu ravnotežu. Ta sposobnost se naziva samoprečišćavanje.  Ako je zagađenje veliko, potrebno je pristupiti pročišćenju sa posebnim uređajima i postrojenjima.
Voda se u prirodi ne pojavljuje u hemijski čistom obliku, zbog toga što rastvara različite organske i neorganske materije, čija količina u vodi varira. Od količine sastojaka zavise i karakteristike vode. Voda se prema svom porijeklu može podijeliti na:
•    atmosfersku,
•    površinsku i
•    podzemnu vodu.

Atmosferska voda potiče od padavina kao što su kiša, led, inje i rosa. Ova voda sadrži rastvorene gasove iz atmosfere sa kojim dolazi u dodir: N2, O2,CO2,H2S, SO2 i dr.  Pored gasova ona sadrži i malu količinu rastvorenih soli , kao i čestice prašine, čađi i dr.
Površinska voda je voda koja se nalazi na površini Zemlje ( potoci, rijeke, jezera, mora i okeani). Ona je u kontaktu sa zemljištem zbog čega je bogata rastvorenim organskim i neorganskim materijama.