Moralana analiza – Krađa automobila
SEMINARSKI RAD
Predmet: POSLOVNA ETIKA
POSLOVNA ETIKA KAO DEO ETIKE
Mentor:
Student:
2
S A D R Ž A J
Strana
U V O D
..................................................................................................3
1. POJAM ETIKE
.................................................................................4
2. POSLOVNA ETIKA
.........................................................................5
3. PRINCIPI POSLOVNE ETIKE
......................................................8
3.1. Opšti principi................................................................................8
3.2. Posebni principi............................................................................9
4. ETIČKI KODEKS U ORGANIZACIJI
......................................11
ZAKLJUČAK
......................................................................................14
LITERATURA
....................................................................................15

4
1. POJAM ETIKE
Osnovno značenje pojma
etika
sadržano je u grčkim rečima
ethos
(običaj) i
ethicos
( moral), što je za posledicu imalo da etika i moral poprime isto značenje. Međutim, moral
izrasta iz čovekovog razuma, intelekta, sposobnosti saznanja i ploaniranja sopstvenih
postupaka, iz čovekove emotivnosti, pa i iracionalnosti i nagonskog u njemu. Za razliku od
toga, etika je nauka (ali i filozofija) o moralnom fenomenu kao skupu običaja, navika,
normi, kojima se ljudi rukovode u svom celokupnom ponašanju. Pri tom valja istaći da se
tek sa moralnom svešću čoveka, nastalom na visokom stepenu njegovog razvoja, javlja
etika kao nauka o moralu. Zahvaljujući tome došlo se do saznanja da su u raznim
društvima postojale razne vrste morala.
U najširem smislu etika se najčešće definiše kao nauka o moralu (filozofija), tj.
nauka koja se bavi ispitivanjem morala: težeći da ga opiše, objasni i razume: nastojeći da
jasno utvrdi, formuliše principe i pravila kojima se treba rukovoditi, odnosno šta treba
činiti i kojih se principa pri tom treba pridržavati. To je razlog da je etiku moguće podeliti
na dve osnovne grane: na teorijsku i normativnu etiku.
Teorijska etika
bavi se analizom, objašnjenjem i razumevanjem morala. Radi toga
postoje konkretne nauke koje se bave ovim problemom etike, kao što je, na primer,
sociologija morala. U najnovije vreme u svetu se razvila posebna grana teorijske etike pod
nazivom logika, ili gnoseologija morala, koja se bavi osobenošću i prirodom moralnog
suđenja i, posebno, osobenošću, osobenim gnoseološkim statusom moralnih odrednica
dobro
i
zlo
.
Normativna etika
nastoji da formuliše i obrazloži norme pravilnog, ispravnog,
dobrog postupanja ljudi i da tako odigra praktičnu, rukovodstvenu ulogu, da pomogne u
samom delovanju. Ova grana etike deli se na: opštu praktičnu etiku i posebne praktične
etike. Dok opšta praktična etika ostaje na opštim kriterijumima, posebna praktična etika
utvrđuje konkretne kriterijume ponašanja u određenim konkretnim situacijama i odnosima
u vidu dužnosti.
Damnjanović P., „
Poslovna etika
“, VPŠ, Čačak, 2011.
5
2. POSLOVNA ETIKA
Poslovna etka predstavlja primenu poslovnih načela etike na poslovno ponašanje, i
često se poistovećuje sa ljudskim i poslovnim dostojanstvom zaposlenih, visokim
stepenom ličnog i opšteg poslovnog morala, koji traži visoka produktivnost, profitabilnost
i efektivnost poslovanja. Pod poslovnom etikom se podrazumeva „obaveza da se posao
obavi na odgovarajući način i odgovornost za njegovo (ne)odobravanje“. Ona predstavlja
organizacionu ili korporativnu kulturu koja se odnosi na pravila etičkog ponašanja,
osnovne vrednosne sisteme, etičke principe i specifična etička pravila koja kompanija
nastoji da primeni.
Poslovnu etiku bismo mogli okarakterisati kao skup vrednosti, kao što su poštenje,
pravičnost, otvorenost, iskrenost u biznis poslovanju. Ukratko, to je način na koji neka
firma, kompanija posluje.
Poslovna etika bavi se i principima i pravilima ponašanja zasnovani na opštoj
poslovnoj kulturi, koji dominiraju u međuljudskim odnosima. Poznavanje ovih principa i
pravila je od velikog značaja za sve učesnike u poslovnom sistemu, kako bi se lakše
uklopili i ostvarili uspeh za sebe i svoje kompanije. Poslovna etika obuhvata i poslovnu
komunikaciju koja je determinisana odnosom poslovne kulture i etike u poslovanju.
U mnoštvu definicija poslovne etike, jedna od prihvatiljivijih je sledeća definicija:
Polazeći od osnovnih načela etike i njihove primene na poslovno ponašanje, poslovna etika
se difiniše kao skup moralnih normi o ponašanju prema socio-kulturnoj i poslovnoj sredini,
prema drugim ljudima sa kojima se stupa u poslovni kontakt i prema odlučivanju,
dužnostima, obavezama, pravima i odgovornostima u svim aspektima i sferama
poslovanja.
I pored postojanja velikog broja različitih moralnih aspekata poslovanja, poslovna
etika se, uopšte, može podeliti u tri osnovne oblasti odlučivanja:
-
izbori u okviru zakonskih propisa
– kakvi oni treba da budu i da li ih poštovati ili
ne;
-
izbori u okviru ekonomskih i socijalnih pitanja izvan granica zakona
– obično se
odnose na ljudske vrednosti. Oni se tiču načina na koje jedna ličnost tretira druge i
, (datum pristupa 25.5.2012.)
Rakas S., „
Uvod u poslovnu etiku
“, Megatrend, Beograd, 2006.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti