Nacionalna ekonomija
Pojam i znacaj prirodng bogatstva za privredni razvoj
Prirodno bogatstvo ima istaknuto mesto u sklopu ukupnih materijalnih resursa za privredni i ekonomski razvoj. Ono spada u grupu materijalnih faktora koji određuju obim i srtrukturu materijalne proizvodnje u datoj zemlji. U prirodno bogatstvo spadaju sve upotrebne vrednosti koje se zatiču u prirodi i u koje nije uložen nikakav ljudski rad (ribe, divljač, rudno bogatstvo, šume, vodena energija, zemljište, razni biljni plodovi i sl. ). Sa stanvišta značaja za privredni razvoj prirodno bogatstvo se može definisati i kao ukupnost svih prirodnih uslova koji se mogu pivredno aktivirati i koristiti za razvoj materijalne proizvodnje i rast društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka. Od razvijenosti nauke, tehnike i tehnologije zavisi da li će se prirodno bogatstvo iskoristiti kao važan proizvodni potencijal. Prirodno bogatstvo ima posebno veliki znacaj za privredni razvoj u početnoj fazi razvoja i industrijalizacije određene zemlje. Početnu proizvodnu orijentaciju neke zemlje određuje ona vrsta prirodnog bogatstva koja se nalazi u izobilju. Iako pirodne bogatstva u Srbiji sa stanovičta obima svetskih potencijala nemaju neki veliki značaj, ona su u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na veličinu teritorije na kojoj se nalaze veoma značajne i po obimu i po strukturi.
Sa stanovista načina korišćenja i reprodukcije ukupna priodna bogatstva se dele u dve velike grupe:
- biloški prirodna bogatstva i
- mineralna prirodna bogatstva.
Bioloska prirodna bogatstva se karakterišu po regenerativnosti. To znači da se ona stalno obnavljaju, proširuju i uvećavaju. Pri njihovoj upotrebi mora se voditi računa o stepenu upotrebe u odnosu na stepen njihovog obnavljanja (šumski fond, kvalitet zemljišta, flora i fauna). Osobina mineralnih bogatstava je u tome što se vremenom pri korišćenju iscrpljuju.
Prema karakteru,izvoru i nacinu korišćenja u proizvodnji prirodng bogatstva se mogu svstati u nekoliko osnovnih grupa:
- opšti proizvodni uslovi
- energetski izvori
- mineralna bogatstva
- poljoprivredno i šumsko zemljište
- fond šuma
- ribe i divljač
- prirodni uslovi za razvoj turizma i pomorstva i dr.
Kriterijumi i klasifikacija prirodnih resursa
Kriterijumi za klasifikaciju mogu biti:prirodni,ekonomski i kombinovani (prirodno-ekonomska klasifikacija).
Podela resursa po pripadnosti odredjenim sferama:
1.prirodni resursi atmosfere
2.prirodni resursi litosfere-zemljine kore (mineralne sirovine i zemljište-pedosfera)
3.prirodni resursi hidrosfere (kopnene vode i okeani)
4.prirodni resursi biosfere (flora i fauna )
Ekonomska klasifikacija po načinu korišćenja:
1.materijalni-njihov kvantitet se može meriti i zaliha je limitirana(obradivo zemljište,nafta,gvoždje)
2.mematerijalni-kvantitet nemerljiv,ali može usled zagadjenosti biti redukovan(lepota pejzaža…)
Klasifikacija prema trajanju:
1.iscrpljive
2.neiscrpljive.
Sve iscrpljive prirodne resurse svrstavamo u dve grupe:
a) NEOBNOVLJIVI resursi (mineralne sirovine ili mineralni resursi ) postoje u ograničenoj količini na različitim mestima u Zemlji
b) OBNOVLJIVI resursi (zemljište,vode,vazduh,biodiverzitet,flora i fauna), a i poneki nemetali za gradjevinskuindustriju (šljunak,pesak) i morska so
Neiscrpljivi resursi su trajni tj.kontinuelni resursi koji sa nezavisni od ljudskih aktivnosti već su trajno prisutni(sunčeva energija,vetar,gravitacija,plima i oseka ,talasi.).
Klasifikacija po Blundenu:
1.promenljivi (šume,zemljište…) čija količina zavisi od ljudske delatnosti
2.nepromenljivi(mineralne sirovine ) po količini sa kratkoročnog stanovišta
3.kontinuelni (solarna energija,energija vetra,plime…) čije prisustvo nije uslovljeno aktivnošću ljudi.
Klasifikacija po Lojteru:
1.potencijalne-prirodni resursi koji u datoj ekonomskoj situaciji ne mogu da budu korišćeni tj. prirodni izvori čiji su tehničko-ekonomska svojstva pozvata ali još nisu uključeni u raspoložive resurse.
2.raspoložive-oni se mogu iskorišćavati u konkretnim ekonomskim situacijama (značaj ima visina troškova ).
Hačaturov navodi i ostale klasifikacije:
- prema mogućnosti nadoknadjivanja (na nadoknadive i nenadoknadive )
- prema mogućnosti supstitucije (na zamenljive i nezamenljive )
- prema stepenu izučenosti (po količini i sadržaju,po strukturi,po zalihama…)
Više u Ekonomija
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Akcionarsko društvo – Pojam, karakteristike, način donošenja
- Ekonomija
- Visoka ekonomska škola strukovnih studija u Peći sa privremenim sedištem u Leposaviću · Leposavić
- 13 stranica
Ortačko društvo
- Privredno pravo
- 11 stranica
Više u Skripte
Virtuelna komunikacija i kultura
- Komunikacija i kultura
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju · Beograd
- 6 stranica
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Didaktika
- Didaktika
- Univerzitet 'Bijeljina' · Bijeljina
- 18 stranica