Odlomak

U V O D

Razmatranje i rešenje problematike nadležnosti tesno je povezano sa prirodom i težinom krivičnih dela, kao i uređenjem krivičnog pravosuđa. Spoljašnje uređenje sudova svodi se, u glavnom, na pitanja sudskih nadležnosti i pravne pomoći. Veliki broj prvostepenih sudova (osnovni kao i viši) kao posledica različitog stepena složenh krivičnih predmeta i njihove nejednake društvene opasnosti, uzrokovao je da se sudovi međusobno razlikuju, pre svega prema materiji o kojoj raspravljaju i odlučuju.
Postoje tri vrste nadležnosti o kojima se odlučuje u sudskom postupku. To su stvarna, mesna i funkcionalna nadležnost. Stvarna nadležnost podrazumeva da je za postupanje po predmetu nadležni organ određenog ranga, mesna podrazumeva teritorijalnu pripadnost, odnosno teritoriju na kojoj će sud delovati i funkcionalna podrazumeva da u okviru organa obrđivač predmeta može da postupa po istom. Zakon kaže da se mesto izvršenja krivičnog dela odredjuje prema mestu gde je “… Učinilac krivičnog dela radio, bio dužan da radi ili gde je nastupila štetna posledica…”, i to po navedenom redosledu.

 

 

 

NADLEŽNOST SUDOVA

Pojam i vrste nadležnosti
Pošto postoje različita krivična dela po svojoj težini, kao i više različitih sudova, nižih i viših, postoji nužnost da se među njima izvrši podela rada, kako bi se znalo koji sud je po kom zakonu dužan i ima pravo da postupa jednoj krivičnoj stvari. Postoje različiti kriterijumi za određivanje nadležnosti krivičnog suda. To su vrsta i težina krivičnog dela i svojstvo učinioca, teritorija nma kojoj krivični sud vrši sudsku funkciju i vrste krivičnoprocesnih radnji. Prema tome, nadležnost krivičnog suda predstavlja pravo i dužnost krivičnog suda da rasvetli i reši krivičnu stvar, s obzirom na vrstu i težinu krivičnog dela i svojstva učinioca, kao i na svoj mesni odnos prema krivičnoj stvari i na vrsti krivičnoprocesnih radnji.
Iz ovako određenog pojma proističe da postoje tri vrste nadležnosti kriviznog suda: stvarna, mesna i funkcionalna. Stvarna nadležnost se određuje prema vrsti i trežini krivičnog dela i svojstva učinioca dela. Mesna nadležnost se određuje prema teritoriji koju obuhvata krivični sud. Funkcionalna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu radnji i poslova koje se izvode unutar krivičnog suda.
Na osnovu načelnih postavki sadržanih u Ustavu Republike Srbije zaključuje se da se ova pitanja koja se odnose na nadležnost redovnih sudova, pa i krivičnog suda kao posebnog sastava u sudovima opšte nadležnosti, regulišu zakonom. To su: Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o uređenju sudova.
Inače, o svojoj nadležnosti sud mora voditi računa po službenoj dužnosti, s tim što i stranke imaju pravo da istaknu prigovor o nadležnosti određenog suda. O stvarnoj i funkcionalnoj nadležnosti sud vodi računa u toku celog krivičnog postupka, a o mesnoj nadležnosti do stupanja optužnice na pravnu snagu, odnosno do zakazivanja glavnog pretresa pred osnovnim sudom.

 
Stvarna nadležnost
Stvarna nadležnost za rešavanje u sudskom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određena upravna oblast, odnosno po propisima kojima se određuje nadležnost pojedinih organa. Za rešavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno su nadležni organi određeni zakonom ili drugim propisima. Organ ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog organa i sam je rešiti, osim ako je to zakonom predviđeno i pod uslovima propisanim tim zakonom. Organ nadležan za rešavanje u određenoj upravnoj stvari može na osnovu zakonskog ovlašćenja preneti rešavanje u toj stvari na drugi organ.
Stvarna nadležnost uopšte pravo je i dužnost jednog suda prvog stepena da sudi za određeno krivično delo zbog njegove prirode, drugih njegovih osobina i svojstava njegovog izvršioca. Stvarna nadležnost može se postaviti tako što će se za svaku vrstu prvostepenih sudova označiti vrsta krivičnih dela koja će oni suditi ili se može odrediti tako da će se jednoj vrsti krivičnih sudova dati u stvarnu nadležnost krivična dela određene vrste i tezine, a krivična dela preko te granice drugoj vrsti sudova ili što će se ovi načini kombinovati.
Ovde ćemo objasniti stvarnu nadležnost sudova, posmatrano sa aspekta krivične stvari, na prostoru Republike Srbije na osnovu Zakona o uređenju sudova, koji je stupio na snagu 30. 12. 2008. Godine, a primenjen od 01. 01. 2010. Godine (Glava treća, NADLEŽNOST SUDOVA).
Nadležnost osnovnog suda – Član 22, Zakon o uređenju sudova

  • Osnovni sud u prvom stepenu sudi za krivična dela za koja je kao glavna kazna predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do deset i deset godina ako za pojedina od njih nije nadležan drugi sud i odlučuje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude za krivična dela iz svoje nadležnosti.
  • Osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan neki drugi sud.
  • Osnovni sud u prvom stepenu sudi u stambenim sporovima; sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa; o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom; sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada.
  • Osnovni sud pruža građanima pravnu pomoć, međunarodnu pravnu pomoć i vrši druge poslove određene zakonom

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari