Odlomak

Uvod
Duže vreme je nauka posmatrana očima ljudi koji su isključivo bili upućeni u nju i imali potrebna znanja kako bi razmatrali pitanja koja su se javljala kao problemi. Ta pitanja nisu često dolazila iz svakodnevnog života. Naprotiv, naučnici su se bavili isključivo naučnim pitanjima koja su se bazirala na novim otkrićima. Vremenom, pojedini ljudi su počeli razmišljati o tome kako bi izgledalo kada bi svakodnevni život posmatrali iz ugla nauke. I to ne samo život već i društvo koje nas izgrađuje. To je bila osnovna ideja kulturnog i političkog pokreta koji se pod nazivom „STS pokret“ u Evropi pojavio kasnih šezdesetih godina prethodnog veka. STS je u početku predstavljao skraćenicu od reči Science and Technology Studies, što prevedeno predstavlja naučna i tehnološka istraživanja (1). Taj pokret u Evropi predvodio je Tomas Kuhn 1970.godine i on je kao takav bio orjentisan ka praktičnoj nauci. Nešto kasnije čovek po imenu John Desmond Bernal uvodi naziv Science, Technology and Society gde sada zapravo povezuje nauku tehnologiju i društvo. Cilj je bio uvesti prvenstveno šira razmatranja u univerzitetskom obrazovanju naučnika, inženjera a takođe i u njihove profesionalne prakse. Nakon ovoga radi se na uvođenju STS pristupa i u niže nivoe obrazovanja, teži se ka povezivanju školskih disciplina i ka jednom novom načinu učenja kroz probleme koji su svakodnevno prisutni. Osamdesetih godina je u Americi ovaj pokret imao naziv „Science for all“ odnosno „Nauka za sve“ koji, sem što je imao ulogu slogana, takođe je predstavljao veliki izazov za ljude koji su bili zaduženi za reformu obrazovanja (2). Narednih godina se radi na reformama velikog boja kurikuluma širom sveta.
„Drastična greška je napravljena četrdesetih godina, kada je povučena linija između nauke i tehnologije i tehnologija izbačena iz nastavnog plana i programa mnogih škola.“ (3)
STS projekat se bavi proučavanjem uticaja naučnih istraživanja i tehnološkog razvoja na društvene, političke i kulturne vrednosti (4). Osnovna ideja ovog projekta je da učenici kao mlade osobe koje se svakodnevno susreću sa naukom ali i tehnologijom, steknu veštine da naučno-tehnološka dostignuća inkorporiraju u svoj proces učenja ali isto tako i da ih oni vode ka formiranju kulturnih, ekoloških, ekonomskih, političkih i društvenih konteksta. STS projekat bi, najkraće rečeno, imao zadatak da pokaže kako iskoristiti naučno-tehnoloških dostignuća u cilju učenja i razvoja ali isto tako i kako društvo utiče na razvoj tehnologije. Način podučavanja, koji je decenijama bio prisutan kako u našem, tako i u svetskom obrazovanju bio je tradicionalni i najčešće se zasnivao na frontalnom radu predavača koji je za cilj imao da mladim osobama „isporuči“ određenu količinu informacija za koje se smatralo da bi im pomogle da steknu određene veštine, znanja, kompetencije. STS projekat zapravo potpuno odstupa od ovakvog načina rada, težište se sa predavača prebacuje na učenike/studente, predavač je tu samo da ih usmeri u procesu učenja a oni su ti koji odlučuju koje informacije i koja pitanja su značajna za njihovo napredovanje. Ovakav projekat je moguće sprovesti kroz izmene planova i programa, odnosno potrebno je kroz nastavne sadržaje razmatrati teme koje se tiču svakodnevnog života. Učenici kroz ovakav pristup učenju shvataju da svakodnevni život predstavlja probleme koji se rešavaju kroz nauku i da nauka svakodnevno vraća društvu rešenje problema (4).
Prema (5) radna grupa je predvidela da će STS projekti:

  •  pripremiti učenike da koriste nauku za poboljšanje svojih života i suočavanja sa tehnologijom koja sve više napreduje
  •  naučiti studente da se odgovorno suoče sa pitanjima tehnologije/društva
  •  identifikovati fundamentalna znanja kojima studenti treba da ovladaju da bi se ispravno bavili pitanjima STS-a
  • dati studentima preciznu sliku o zahtevima/mogućnostima u mnogim karijerama dostupnim u oblasti STS-a.

Kako bi se navedeni ciljevi (5) ostvarili, neophodno je da predavači (nastavnici) posmatraju svoj predmet ne nezavisno već interdisciplinarno. Potrebno je da se potrude da povežu hemiju npr.sa fizikom, biologijom kako bi učenik uspeo da formira celokupnu sliku o jednom pojmu usvojenom na času hemije konkretno ali potkrepljenom i iz ugla nekih drugih disciplina. Ovo često nastavnicima može predstavljati poteškoću u radu jer većina njih nije navikla na ovakav pristup pa se može desiti da za neke problemske situacije koje postave učenicima favorizuju svoje mišljenje i nameću ga kao takvo i jedino ispravno. Nekada takođe nedovolja informisanost od određenom problemu može predstavljati prepreku ka opostavljanju ispravnih kritičkih razmišljanja. Iz tih razloga, potrebno je u takvom procesu učenja, precizno odrediti ulogu svake prirodne nauke a time i hemije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari