Nezavisnost i suverenitet naroda i država u političkoj i pravnoj-teoriji
EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT BiH
SOCIJALNI RAD
NEZAVISNOST I SUVERENITET NARODA I DRŽAVA
U POLITIČKOJ I PRAVNOJ TEORIJI
SEMINARSKI RAD
Brčko, decembar 2017.
2
SADRŽAJ
1. NEZAVISNOST NARODA I DRŽAVA
......................................................................................4
2. SUVERENITET NARODA I DRŽAVA
.......................................................................................6
3. DRŽAVNOST, NEZAVISNOST I SUVERENITET NA PRIMJERU SRBIJE, PITANJA
KOSOVA I METOHIJE U XX I POČETKOM XXI VIJEKA

4
1. NEZAVISNOST NARODA I DRŽAVA
U političkoj i pravnoj teoriji pojam nezavisnosti je povEzan s pojmom države i pojmom
nezavisnosti naroda. Prije svega, treba imati u vidu spoljnu i unutrašnju nezavisnost države.
Drugo, nezavisnost naroda sadrži slobodu i stvarno pravo i mogućnost naroda, da po
sopstvenom izboru vodi i uspostavlja sopstveni društveni i društveno – politički sistem i stupa u
odnose s drugim narodima.
Ove slobode i prava nezavisnih naroda ograničene su stvarnom sposobnošću naroda da
te slobode i prava ostvaruje u praksi, i postojanjem drugih nezavisnih naroda čije se slobode i
prava ne smiju ometati i negirati. Postojeća politička praksa odnosa između naroda u
savremenim uslovima je prepuna primjera nametanja uređenja društava na razne načine –
uključujući i primjenu sile, oružanog nasilja, primjenu sankcija i njihovih negativnih efekata,
kroz razne forme i sadržaje.
Unutrašnja nezavisnost podrazumijeva da državna vlast u uređivanju unutrašnjih
odnosa nije podređena ni jednom spoljnom faktoru, već da svoje unutrašnje odnose uređuje u
skladu s političkim sistemom i očekivanjima naroda koji joj je povjerio vlast. To znači, da
država nezavisno od bilo kod spoljneg faktora samostalno donosi i sprovodi zakonske i druge
propise na sopstvenoj teritoriji i štiti teritoriju i stanovništvo na njoj od svih drugih subjekata.
Spoljna nezavisnost podrazumijeva da postoje utvrđene granice teritorije na kojoj
država vrši vlast i da je u odnosu s drugim državama ravnopravna. Međutim, u savremenoj
političkoj praksi, spoljna nezavisnost je veoma složena i ograničena, s jedne strane, kao pojam,
a s druge, kao politički realitet.
Naime, na političkoj sceni imamo određene tendencije globalizacije, države super sile i
male državice, tehnički i tehnološki veoma razvijene i nerazvijene države, bogate i siromašne
države, države koje možemo nazvati „države zajmodavci i države zajmoprimci“.
Navedene odredbe država mogu se javiti kao određene političke metode i sredstva
narušavanja ravnopravnosti i ograničavanja ili čak ukidanja nezavisnosti nekih država. S druge
strane, mnoge države stupanjem u određenu organizaciju preuzimaju i određena prava i
preuzimanje određenih obaveza, a što objektivno uzev znači i odustajanje od dijela
nezavisnosti.
Postavlja se pitanje, da li je to u prirodi države i njene nezavisnosti i suverenosti? U tom
smislu ima dva opšta pristupa. Po prvom, radi se o odricanju, gubljenju odnosno prenošenju
dijela suvereniteta i nezavisnosti na neku organizaciju, savez država. Drugi pristup smatra da se
radi o definisanju odnosa ugovorom koji sklapaju ravnopravni subjekti.
Kada se izučavaju problemi nezavisnosti mora se istaći činjenica, da se nezavisnost ne
smije poistovjećivati s pojmom kao što je suverenost. Pojam nezavisnost je osnovi i pojam i
realitet, i on može biti osnova suvereniteta – ali istovremeno i njegove negacije.
Ilustrativan primjer su u bliskoj prošlosti osamostaljivanja kolonija, secesija dijela
države i nastanak nove države. To znači da istovremeno imamo dva procesa: s jedne stran,
negaciju jednog suvereniteta i nastanak novog suvereniteta, a s druge strane, ne i ukidanje već
postojeće nezavisnosti države iz koje je secesija izvršena, iako nastaje nezavisnost nove države.
Svjež primjer na našim prostorima je rat u Bosni i Hercegovini i Dejtonski sporazum. U tom
kontekstu, možemo istaći kao osnovanu pretpostavku da je jedan od uslova nastanka
Dejtonskog sporazuma bio rat u Bosni i Hercegovini. S druge strane, osnovana je i opšta
pretpostavka, da secesije Hrvatske, Slovenije, ne bi ni bilo da nije bilo uticaja spoljnih faktora i
oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Pitanja nezavisnosti država su veoma značajna i aktuelna međunarodna pitanja, s jedne
strane, zbog shvatanja i težnji da međunarodne organizacije, koje su stvorile nezavisne države,
ograničavaju njihovu nezavisnost, da se javljaju kao „naddržave“.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti