SEMINARSKI RAD

PREDMET : Obaveštajne i bezbednosne službe

TEMA: Obaveštajno -  Bezbednosni sistem u SFR Jugoslaviji

SADRŽAJ

UVOD----------------------------------------------------------------------------------------------------- 

3

ISTORIJAT  NASTANKA BEZBEDNOSNO - OBAVEŠTAJNIH SLUŽBI  U SFRJ OD 
KRALJEVINE DO II SVETSKOG RATA---------------------------------------------------------- 

4

-

6

OBAVEŠTAJNO - BEZBEDNOSNI SISTEM JUGOSLAVIJE I NJEGOVE AKTIVNOSTI U 
II SVETSKOM RATU---------------------------------------------------------------------------------- 

6

-

8

OBAVEŠTAJNO - BEZBEDNOSTNI SISTEM JUGOSLAVIJE POSLE II SVETSKOG RATA 
1945-1966 (DO BRIONSKOG PLENUMA)-------------------------------------------------------- 

8

-

9

OBAVEŠTAJNO – BEZBEDNOSNI SISTEM SFRJ OD BRIONSKOG PLENUMA PA DO 
1992. GODINE------------------------------------------------------------------------------------------- 

9

-

11

SLUŽBA DRŽAVNE BEZBEDNOSTI (SDB) NADLEŽNOST, ORGANIZACIJA I NAČIN 
DELOVANJA------------------------------------------------------------------------------------------- 

12-13

ZAKLJUČAK---------------------------------------------------------------------------------------------

14

LITERATURA--------------------------------------------------------------------------------------------

15

UVOD

background image

Kao što je poznato, stvaranjem Kraljevine SHS , i njenim proglašenjem 01.12.1918. godine, koja 
je   deklarisana   kao   Ustavno   parlamentarna   monarhija,   stvorena   je   nova   država   sa   svojim 
obaveštajno- bezbednosnim sistemom.  Jedan od osnovnih zadataka ove mlade države na čelu sa 
kraljem   Aleksandrom   i   Skupštinom   bio   je   uspostavljanje   i   dalje   stvaranje     obaveštajno   – 
bezbednosnog sistema.Zadatak ovog sistema bio je da se odupre svim kako unutrašnjim tako i 
spoljašnjim pretnjama

.

Stvaranjem   Kraljevine   Jugoslavije,   udareni   su   i   novi   temelji   jugoslovenskog   obavestajno   – 
bezbednosnog sistema, koji su sacinjavali: Vojna obaveštajna sluzba, Kontraobaveštajna sluzba i 
Šifarsko odeljenje u Ministarstvu vojske i mornarice, zatim Kontraobaveštajna sluzba i Politička 
policija  u   Ministarstvu   unutrašnjih   dela.   Žandarmerija   je   predstavljala  okosnicu   unutrasnje  i 
javne bezbednosti.

1

Raspuštanjem Vrhovne komande Srpske vojske 1920. Godine, formira se Glavni Generalštab 
Jugoslovenske vojske sa novih pet odeljenja:

1. Operativnim
2. Obaveštajnim
3. Saobraćajnim 
4. Nastavnim i
5. Istorijskim odeljenjem.

Ovakva organizacija ostaje na snazi sve do 1941. Godine, kada se reogranizacijom Generalštaba 
formiraju tri direkcije:

1. Direkcija za operativno- pozadinske poslove,
2. Direkcija za organizaciju i
3. Direkcija za obaveštajne poslove

Direkcija za obaveštajne poslove 

 imala je u to vreme tri odeljenja:

1. Obaveštajno odeljenje,
2. Kontraobaveštajno odeljenje i
3. Odeljenje za poslove šifre  ( koje je u svom sastavu imalo Odsek za poslove šifre i Odsek 

za poslove dešifrovanja- deskripcije .

4. Naravno   stvaranjem   Kraljevine   i   formiranjem   Vlade   20.decembra.1918.   godine, 

formiralo se i Ministarstvo Unutrašnjih Dela, u čiju  nadležnost ulaze i poslovi Državne 
bezbednosti, i postavlja drugačija organizacija.

 MUP-a tada ima novu organizaciju sa Kabinetom na čelu i Upravno, Samoupravno, odeljenje 
javne bezbednosti i istorijsko odeljenje.

1

 

M.Lopušina, Tajne službe sveta, Beograd 2005.

Ovaj način organizovanja MUP-a  ostaje na snazi sve do decembra 1920. Godine, kada poslovi 
Državne   bezbednosti   prelaze   u   Odeljenje   za   Javnu   bezbednost,   u   sastav   novoosnovanog 
Odeljenja za državnu zaštitu.

Novoosnovano   Odeljenej   za   državnu   zaštitu   rukovodilo   je   poslovima   vezanim   za   primenu 
zakonske regulative i propisa iz oblasti bezbednosti države u celini. Ovo Odeljenje pripremalo je 
i zakonske propise i uredbe, pravilnike,  predlagalo je određene mere, izdavalo naredbe, sve u 
cilju suzbijanja antidržavne i razorne propagande, a i staralo se o radu policijske obaveštajne 
službe. 

Odeljenje za državnu zaštitu imalo je pet svojih organizacionih jedinica:

1. Odsek za suzbijanje  razorne  antidržavne propagande i akcije sa obaveštajnom službom,
2. Odsek   za   suzbijanje   spoljašnje   antidržavne   propagande   i   akcije   sa   obaveštajnom 

službom,

3. Odsek za policijski nadzor stranaca,
4. Odsek za administrativne poslove-Administrativni odsek i
5. Odsek za štampu.

Ovakva organizacija trajala je sve do 1929. godine

U ovom periodu doneto je nekoliko novih Zakona. MUP-a je proširilo svoje nadležnosti. Ojačani 
su delovi MUP-a, naročito oni koji su se bavili poslovima državne bezbednosti. Jednim   od 
zakona,   Zakonom   o   unutrašnjoj   upravi,   utvrđena   je   i   organizacija   Ministarstva,   odnosno 
organizacija svih odeljenja, a organizovani su unutar svakog odeljenja Odseci i Odeljci, kao 
niže-manje organizacione jedinice. Prema tadašnjim propisima u sastavu MUP-a postojale su dve 
organizacione jedinice- Direkcije:

1. Direkcija javne bezbednosti sa napred  navedenim odeljenima i
2. Direkcija nacionalne bezbednosti sa tri odeljenja:

Političko odeljenje,

Specijalno obaveštajno odeljenje I

Odeljenje specijalne bezbednosti

Kao najznačajnija terotorijalno organizaciona jedinica MUP-a u to vreme bila je Uprava Grada 
Beograda. 

Ova upravavimala je pet odeljenja u svom satavu, od kojih je najznačajnije bilo odeljenje 

Opšte 

policije

, koje je u svojoj nadležnosti imalo i poslove u oblasti državne bezbednosti, što znači da 

se ovo odeljenje u suštini bavilo zaštitom Ustavnog poretka iz tadašnjeg režima. U sastavu ovog 
odeljenja,   kako   je   već   navedeno   nalazio   se  

obaveštajni   odsek

,   koji   se   bavio   poslovima 

Kontraobaveštajne zaštite, odnosno poslovima suprotstavljanja delovanjima strane špijunaže, ali 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti