Topologija računarskih mreža
Objavio bojann998 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Informacione tehnologije
Objavio studenti.rs 24. decembar 2018. Prijavi dokument
Naučno-tehnička revolucija uslovila je krizu u sadržaju i metodama vaspitno-obrazovne delatnosti i time izazvala brojne promene u odnosima između nastavnika i učenika, škole i društva. Nijedno društvo u svetu, a i kod nas nije zadovoljno kvalitetom rada škole. Tradicionalni sistem nastave formalizuje i šablonizuje nastavni rad i nastavnik je kao radnik na traci i nema više funkciju vaspitanja. Cilj je da se doprinese poboljšanju nastave i da se individualizuje rad učenika.
Razvoj nauke, tehnike i tehnologije, posebno autormatizacije elektronike i kibrenetike, uslovljava nestabilnost profesije, nesigurnost ljudi koji se teže snalaze u društvu naglih promena, frustracije i konfuzije u životu pojedinaca, a škola nije sposobna da razvije kod svih mladih ljudi one kvalitete ličnosti (fleksibilnost, originalnost, inventivnost) koji će joj omogućiti da se na konstruktivan način suočava sa životnim problemima, prati, usmerava i podvrgava svojim ljudskim potrebama naučna i tehnička dostignuća, društvene tokove i društvene institucije.
U poslednjih nekoliko godina razvoj nauke i tehnike se unapređuje na sve veći nivo. U našoj zemlji se sve više koristi novi sistem učenja u nastavi putem obrazovnih računarskih softvera. Obrazovni softver predstavlja kompjuterski program specijalno namenjen sadržaju nastave. On je projektovan u cilju poboljšavanja nastave i razvijanju individualnosti učenja.
Pod pojmom obrazovni softveri podrazumevaju se kompjuterski programi koji se koriste u cilju poboljšavanja sadržaja nastave, a imaju prednost u usmeravanju učenika na individualno učenje. „Obrazovni softveri predstavljaju programe koji su namenjeni za samostalno oblikovanje obrazovnih sadržaja, koje treba savladati – alati za obradu teksta, formiranje baza podataka, razna izračunavanja, grafike.“
Razvoj obrazovnog softvera ima dugu istoriju. Smatra se da podaci o obrazovnim softverima počinju da se pojavljuju tek u kasnim 50-im godinama, kada su matematičari i logičari smatrali da mogu da stvore kompjuter koji može da „misli“.
Objavio bojann998 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.