Odlomak

Uvod

U razvijenim zemljama sveta postoji veliki broj različitih hartija od vrednosti koje predstavljaju instrumente duga. Za obveznice se može reći da predstavljaju dominantan instrument duga.

Obveznica kao instrument duga nosi sa sobom rizik. Rizik može biti veći i manji i zavisi od delovanja internih i eksternih faktora. U cilju svođenja rizika na najniži nivo, definisani su određeni standardi za merenje kvaliteta obveznica i emitenta obveznice. Razvojem tržišta obveznica, u svetu su definisani kriterijumi rangiranja obveznica. Obveznice se klasifikuju prema rejtingu u odnosu na rizik i neizvesnost investiranja u obveznice.

Rad je pored uvoda i zaključka strukturiran iz tri dela. U prvom delu se ukazuje na sam pojam obveznice, kao i na podele, odnosno vrste obveznica, po različitim kriterijumima. Potom se u drugom delu rada govori o samoj emisji, odnosno kreiranju obveznica, bitnim elementima i slično. Treće poglavlje ukazuje na osnovne karakteristike tržišta dužničkih hartija od vrednosti, u prvom redu obvenica.

Pojam i vrste obveznica

Obveznice kao hartije od vrednosti nastale su zahvaljujući, u prvom redu, nedostatku trajnih izvora sredstava kod privrednih subjekata i nemogućnosti da se isti pozajme iz jednog izvora sredstava. U literaturi se često ne prave velike razlike između obveznice i menice. Navodi se da je obveznica u osnovi menica jer ona predstavlja pisanu obavezu plaćanja određene sume novca na unapred utvrđeni datum.

Između obveznice i akcije postoji razlika u činjenici da se emisijom obveznica precizno utvrđuje vremenski rok dospeća plaćanja. Takođe vlasnik obveznice ima prioritetno pravo da učestvuje u poslovnom dobitku preduzeća i to u visini ugovorene kamate. kao i prioritetno pravo da učestvuje u likvidacionoj masi (stečaju) preduzeća i to u visini svojih potraživanja. Za vlasnike obveznica je karakteristično, da nemaju direktno pravo učešća u odlučivanju, u slučajevima kada su u pitanju temeljne odluke u vezi poslovanja preduzeća.

U vremenskom roku trajanja kredita, držalac obveznice ima pravo na uvećanu sumu kredita za iznos kamate koja najčešće predstavlja procenat od nominalne vrednosti obveznice. Obveznice kao hartije od vrednosti se mogu klasifikovati po više osnova.

Prema osiguranju potraživanja, obveznice se klasifikuju na:
neosigurane,
osigurane obveznice.

Prema načinu učestvovanja u dobitka preduzeća, one se klasifikuju na:
obveznice s finansijskom kamatom,
dohodovne obveznice (visina kamate zavisi od dobitka preduzeća),
participirajuće obveznice (predstavljaju kombinaciju prethodna dva oblika).

Prema vremenu otkupa (povlačenja.) one se klasifikuju na:
obveznice po isteku roka,
obveznice pre isteka roka.

Prema načinu njihove amortizacije, one se klasifikuju na:
obveznice sa jednokratnim dospećem
obveznice sa višekratnim (serijskim) dospećem.

Prema vremenu trajanja kreditnog odnosa, one se klasifikuju na:
kratkoročne obveznice,
srednjoročne obveznice
dugoročne obveznice.

Osigurane obveznice garantuju svome vlasniku da će u slučaju stečaja emitenta obveznica, namiriti svoja potraživanja i to pre nego što će to uraditi vlasnici neosiguranih obveznica. Isplata po obveznicama koje su osigurane vrši se putem nepokretne i pokretne imovine.

Vrste osiguranih obveznica su:
hipotekarne obveznice,
obveznice po osnovu zaloga opreme,
obveznice po osnovu garancije.

Za hipotekarne obveznice se kaže da imaju visok stepen sigurnosti povrata uloženih sredstava i isplatu kamata, jer u slučaju insolventnostiemitenta obveznice, potraživanja se izmiruju prodajom imovine koja se nalazi pod hipotekom. S aspekta redosleda emisije, pri izdavanju obveznica, one se dele na:
prve hipotekarne obveznice,
druge hipotekarne obveznice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari