Ogranicenost resursa
UNIVERZITET U TRAVNIKU
Ograničenost resursa
Seminarski rad: Uvod u ekonomiju
Sarajevo, 2014.
1
Sadržaj

3
2. Ekološka održivost i ekonomski razvoj
Svjetsko stanovništvo u periodu od 1870 – 200. godine poraslo je za 5,1 puta, dok je svjetska
proizvodnja porastla za oko 35 puta. Koncentracija bogatstva između zemalja u globalnoj
ekonomiji je, također, jedan od velikih problema globalne ekonomske održivosti. Početkom ovog
vijeka u sedam najrazvijenijih zemalja bilo je koncentrisano 62% BDP svijeta. U međuvremenu,
do kraja prve decenije ovog vijeka učešće G-7 je smanjeno na 55%, ali je to još uvijek velika
neravnomjernost u učešću i stvaranju svjetskog BDP. Navedeni podaci o kretanju svjetske
proizvodnje i svjetskog stanovništva pokazuju da je svjetska proizvodnja povećana za 7 puta
brže u odnosu na svjetsko stanovništvo. Istovremeno, danas u svijetu ispod linije siromaštva živi
milijarda stanovnika, dok su dodatne dvije milijarde stanovnika blizu linije siromaštva.
Enorman rast proizvodnje, koji su prije svega generirale industrijski najrazvijenije nacije, a
potom i brzorastuće mnogoljudne nacije u svijetu, utiče na sve veću degradaciju čovjekove
okoline, klimatske promjene i uništavanje prirodnih resursa kao osnove dugoročne održivosti
svih društava i ekosistema u cjelini. Stepen potrošnje energenata, posebno fosilnih goriva je
osnovni faktor koji je doveo do problema klimatskih promjena koje ugrožavaju opstanak
stanovništva u državama u kojima veliki procenat stanovništva živi u obalnom ili priobalnom
pojasu.
Topljenje lednika na Sjevernom polu, kao i na planinskim masivima, te deforestacija nekih od
globalno ekološki najvažnijih proizvođača kisika (prašume u Brazilu u pojasu Amazona) dovode
do velikih poremećaja.Nekontrolisan ekonomski rast baziran na neracionalnoj upotrebi
energenata, kao i stalnim regionalnim vojnim i političkim sukobima u borbi za korištenje tih
resursa, dovodi u pitanje kako ekološku tako i ekonomsku održivost i političku stabilnost
globalnog sistema. U narednoj tabeli prikazani su podaci o velikom porastu upotrebe fosilnih
goriva. Ekonomska nauka i globalni ekonomski sistem će morati odgovoriti na izazove sve
oskudnijih osnovnih izvora života na zemlji: proizvodnje kvalitetne hrane za sve ljude u svijetu,
proizvodnje pitke vode i osiguravanja smanjivanja emisija štetnih materija u atmosferu, kako bi
bilo moguće održati dugoročne trendove razvoja. Bez adekvatnog rješavanja problema koji
ugrožavaju osiguravanje dovoljne proizvodnje i racionalnog korištenja ovih najoskudnijih
faktora rasta, u dugom roku bi se mogle desiti veoma neželjene dezintegrativne posljedice u
4
većini društava u svijetu. Civilizacijska dostignuća države blagostanja, demokratskih sloboda i
ulaganja u istraživanje i razvoj naprednih tehnologija, koja su u posljednjih dvije stotine godina
razvijana u zapadnim društvima, mogla bi biti dovedena u pitanje. Uz zajedničko koordiniranje
ekonomskih politika i znatno veću spremnost na djelotvornu saradnju svih država u svijetu
dugoročno održiv razvoj je moguć.
Slika 1:
Tabelarni prikaz svjetske potrošnje primarnih energenata, izraženo u metričkim tonama
Sjedinjene Američke Države (SAD), kao najmoćnija ekonomija svijeta, koja učestvuje u ukupnoj
godišnjoj svjetskoj proizvodnji roba i usluga sa približno 23,5%, u posljednjih skoro 40 godina
suočena je sa nedostatkom energenata. Kina, SAD i Rusija su tri najveća svjetska proizvođača
energije. Ove tri zemlje 2007. godine zajedno su proizvele 4.623 miliona tona ekvivalentnog
goriva. Međutim, ove tri zemlje su iste godine potrošile 4.876 miliona tona ekvivalentnih
goriva.
Angus Maddison, Contours of the World Economy 1-2030AD, Oxford University Press, Oxford, 2007., str. 348.
The Economist (2010) Pocket World in Figures – 2010 Edition, The Economist Newspaper Ltd., str. 56.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti