Odlomak

UVOD U SOCIOLOGIJU

T 1.1  PREDMET SOCIOLOGIJE KAO NAUKE

SOCILOGIJA proučava društveni život čovjeka, grupe i društva. Polje izučavanja sociologije je vrlo široko i kreće se od analize slučajnih susreta ljudi na ulici do istraživanja globalnih društvenih procesa.
Mikrosocilogija i makrosociologija. Mikrosociologija se bavi proučavanjem svakodnevnog ponašanja u situacijama intrerakcija licem u lice i njenom analizom su obuhvaćeni pojedinici i manje društvene grupe. Makrosociologija se bavi proučavanjem velikih društvenih sistema (npr. ekonomski ili politički sistem), kao i analizom dugoročnih procesa promjene, npr. industrijalizacija (E.Gidens:2003).

Lord Anthony Gidens (1938- )

Inače, najčešča podjela društava koja su postojala ili još uvjek postoje je na: predmoderna i moderna, odnosno industrijska.
U predmoderna spadaju: primitivna društva lovaca i sakupljača, stočarska i ratarska društva i tradicionalne civilizacije.
Industrijska društva („moderna“ili „razvijena“) se bitno razlikuju od bilo kog drugog društvenog poretka, a njihov razvoj ima posledice koje se protežu daleko izvan Evrope, kontineta na kojem su nastale ( E. Gidens, 2003).

SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA – K.RAJT MILS

Sociološka imaginacija zahtijeva od nas da se udaljimo od ubičajenih postupaka u našem sopstvenom svakodnevnom životu, kako bismo ih sagledali iz jednog novog ugla.

Carles Wright Mills (1916-1962)

„PREDMET SOCIOLOGIJE JE ISTRAŽIVANJE VEZE IZMEĐU TOGA ŠTA DRUŠTVO ČINI OD NAS I ŠTA MI ČINIMO SAMI SA SOBOM” (E.Gidens, 2006)

Pojam strukture:
Structura(ae): a) zidanje, građenje b) način gradnje c) zgrada
Koncept društvene strukture (grupe, slojevi, klase) se odnosi na činjenicu da društvene kontekste našeg života na čine nasumični izbori događaja ili postupaka, već se ti isti konteksti na različite načine ispoljavaju kroz strukture ili obrasce (Č.Čupić, 2002).

T 1.2  RAZVOJ SOCIOLOŠKE MISLI

Retrospektiva sociološke misli koja pretenduje na naučnu relevantnost, nezamisliva je bez izučavanja misli sljedećih velikana:

•    Sen Simona;
•    Ogista Konta;
•    Herberta Spensera;
•    Emila Dirkema;
•    Maksa Vebera i
•    Karla Marksa.
Pođimo redom; u najkraćim crtama. Prvo o najvažnijim predstavnicima – “nosiocima misli” i PRAVCIMA u sociologiji nastalim pod uticajem njihovih učenja i djela:

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari