Odlomak

UVOD

Veštačke (sintetičke) materije koje imaju amorfnu makromolekularnu strukturu čineveliku grupu konstrukcionih materijala koji se jednom rečju nazivaju plastike. Polazne
sirovine za proizvodnju plastika mogu biti mineralnog i organskog porekla. Mineralne
sirovine su: nafta, ugalj i zemni gas, od kojih se najpre izraĎuju osnovna hemijska jedinjenjaza dalju preradu. Ova se jedinjenja različitim procesima prevode u poluproizvode koji mogu biti u obliku granula, tečnosti, smola, tableta i td. Dalji procesi prerade ovih poluproizvoda ufinalne utiču ne samo na promenu oblika i strukture, već
i na promenu hemijskih veza koje čine osnovu materije.Plastike mogu biti napravljene kao listovi, figure i strukture nudeći znatnu fleksibilnost i elastičnost tog dizajna. Plastični materijali su hemijski rezistentni, jeftini,lagani, sa širokim opsegom fizičkih i optičkih osobina. Mnoge plastike imaju sposobnosttermozavarivanja, lako se štampaju, mogu biti integrisani u proizvodne procese gdje je pakovanje formirano, napunjeno i zatvoreno u istoj proizvodnoj liniji. Primena plastičnih materijala je najzastupljenija za izradu raznih vrsta ambalaža, mada je zastupljenost plastičnihmaterijala sve više uzela maha u izradi širokog spektra komponen ti u skoro svim ranama moderne industrije. Mogućnost ponovne prerade i reciklaže, još jedna je u nizu prednosti kojase pre svega ispoljava gledano sa ekonomskog ali i ekološkog aspekta.Glavni nedostatak plastičnih materijala je njihova promenljiva propustljivost zasvetlost, gasove i paru.
U narednom poglavlju razmatrane su tehnologije prerade plastičnih masa kao i vrste plastičnih masa koje su najzastupljenije u industrijskoj proizvodnji. U trećem poglavljuopisan je postupak izrade folija od plastičnih masa, dat je pregled osnovnih vrsta plastičnihmasa koje se koriste za izradu folija i opisana sama tehnologija izrade. Četvrto i peto poglavlje se odnose na problematiku projektovanja delova od plastičnih masa, ova problematika je razmatrana i opisana
kroz primere. U poslednjem poglavlju iznet je zaključak na osnovu prikupljenih i istematizovanih podataka koji su interpretirani kroz seminarski rad

2. TEHNOLOGIJE PRERADE PLASTIČNIH MASA

Polimeri se izraĎuju u obliku praha, ljuspica, granula,
zrnaca ili smole, a njihova prerada u gotove proizvode izvodi se procesima obrade kao što su:
presovanje, istiskivanje(ekstruzija), ubrizgavanje, natapanje, kalandrovanje i brojne metode rezanja i spajanja.

2.1 Presovanje
Plastične mase se oblikuju presovanjem na automatskim ili poluautomatskim presamasa kalupima koji se griju
Slika 1. Shema postupka presovanja plastičnih masa

1. držač oblikača; 2. oblikač; 3. matrica kalupa; 4. gnezdo kalupa
5. materijal za presovanje i 6. predmet obrade
U prvoj fazi,
u kalup se dozira odgovarajući sastav materijala zapresovanje u obliku praha ili tableta. U drugoj fazi alat se zatvara i plastična masa pod pritiskom i na odgovarajućoj temperaturi, ispunjava kalup.Osnovni parametri procesa presovanja sutemperatura zagrevanja, koja zavisi od vrste polimera odnosno kopolimera, i pritisak kojizavisi od oblika predmeta obrade i kreće se do 100 daN/cm2.

2.2 Ekstrudiranje
Ekstrudiranje ili istiskivanje, primenjuje se za preradu plastičnih masa na posebnimmaiinama-ekstruderima(slika 2).Masa za preradu se sipa kroz levak u cilindar, zahvata pužem i usled toplote se stapa, odnosno ona se gura prema glavi koja u sebi sadrže sita kroz koja se istiskuje plastična masa. Na ovaj način izrađuju se cijevi, trake, profili.

Rating: 1.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari