Savremeni sortiment jabuke
SAVREMENI SORTIMENT JABUKE
1
1.1. JABUKA (Malus sp.)
Jabuka se, s vise ili manje uspeha, gaji na svim kontinentima. Ona je pretezno biljka
severne zemljine polulopte a umerena podneblja pruzaju jojoptimalne uslove za zivot i
plodonosenje.
Izuzetno znacajno mesto jabuke u svetskoj vocarskoj privredi posledica je njene siroke
adaptivne sposobnosti.
Prema upotrebnoj vrednosti plodova, jabuka je na prvom mestu u svetu. Njeni plodovi
se koriste za potrosnju u svezem stanju u toku cele godine, apogodni su i za preradu.
Po proizvodnji i potrosnji plodova u svezem stanju, kao i ucescu u medjunarodnoj
trgovini vocem u svetu, nalazi se na trecem mestu, odmah iza citrusa i banana.
Jabuka je znacajna po hranljivoj, higijenskoj, dijetoprofilatickoj hrani potrebnoj za
pravilan razvoj i ocuvanje zdravlja ljudi. Covek od davnina koristi plod jabuka kao hranu,
osvezavajuce sredstvo i lek. Gaji se u Severnoj Americi, Australiji, Juznoj Americi i u
nekim delovima Azije. Najvise jabuka se proizvodi u Evropi (21.689.000 t.), oko 60%
ukupne svetske proizvodnje. Najveci svetski proizvodjac je Rusija pa zatim SAD, Kina,
Francuska, Italija i Turska.
Srbija ima povoljne zemljisne i klimatske uslove za proizvodnju jabuka i posle sljive
ona je najznacajnija vocka. Medjutim, s godisnjom proizvodnjom od 250.000 t. ili oko 25
kg po stanovniku ona je ispod evropskog proseka. U Srbiji postoji nekoliko podrucja sa
izrazito povoljnim ekoloskim uslovima gde se podizu visoki prinosi I najbolji kvalitet
plodova jabuka. Znacajni rejoni za proizvodnju jabuka nalaze se u Srbiji na podrucju:
Beograda, Smedereva, Vladicinog Hana, Leskovca, Cacka, Gornjeg Milanovca,
severne i juzne Metohije, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Rume, Bele Crkve,
Suboticko-horgoske pescare i dr. Planskim radom na oplemenjivanju stvorene su
mnoge privredno znacajne sorte I podloge jabuke.
SAVREMENI SORTIMENT JABUKE
2
1.2. MESTO JABUKE U SISTEMATICI BILJAKA
Rod Malus se deli na pet sekcja (eumalus, sorbomalus, chloromeles, eriolubus I
docynopsis) i 33 vrste. Medju njima se nalazi 11 vrsta koje su preci danasnjih sorti
jabuka.
Sekcija Eumalus obuhvata prave jabuke, sekcija Sorbomalus obuhvata japanske i
kineske divlje jabuke sitnog ploda. Sekcija Chlormeles obuhvata autohtone
severnoamericke vrste. To su jabuke koje imaju krupne plodove, slabog kvaliteta i koje
po aroma podsecaju na dunju.
Sekcija Eriolobus sadrzi jednu maloazijsku vrstu a sekcija Docyniopsis tri
dalekoistocne vrste. Evolucija jabuke (Malus) tekla je na veoma sirokim prostranstvima
zemljine kore i pod vrlo raznovrsnim ekoloskim uslovima. Tokom evolucije nastale su 33
vrste, mnostvo varijeteta I formi. I danas se, kao i sastavni delovi biocenoze mnogih
listopadnih suma u razlicitim podrucjima Evrope, Severne Amerike i Azije, na
nadmorskim visinama od 500 do 2000m, srecu divlje jabuke. Sve te divlje forme
stvariaju populacije koje imaju razlicite bioloske osobine.
Kao rezultat, prirodne i planske hibridizacije, spontane i izazvane mutacije, nastalo je
preko 100 000 plemenitih sorti jabuka a stalno se stvaraju nove, bolje, kvalitativnije i
produktivnije sorte. U stvaranju plemenitih sorti najvise je ucestvovala divlja jabuka
(Malus sylvestris) i patuljasta jabuka (Malus pumila).
Na oplemenjivanju jabuke u svetu, pa i kod nas se vise i intenzivnije radi nego na bilo
kojoj drugoj vocnoj vrsti.

SAVREMENI SORTIMENT JABUKE
4
2.3. BREBURN
Prvo stablo ove sorte otkriveno je na Novom Zelandu 50-tih godina 20. veka, a
vremenom je postala jedna od najvažnijih komercijalnih sorti jabuke i bez sumnje
prvoklasna desertna jabuka. Prva je moderna sorta jabuke koja je ukusom bliža starijim,
klasičnim sortama. Takođe, Breburn je jedna od prvih dvobojnih sorti, što joj garantuje
komercijalni uspeh.Plod je sitan do srednje velicine (150-220g).
Hrskava je, nije tvrda i vrlo je sočna. Lagano se grize, a kožica ploda je tanka i čini se
da nestaje u ustima. Svoj vrhunac postiže ohlađena nešto ispod sobne
temperature.Njeni oprasivaci su:
Fuji, Gala, Granny Smith, Zlatni Delises. Sazreva u
drugoj polovini oktobra.
2.4. MODI
Ova sorta klupske jabuke je rezultat prirodnog ukrštanja sorti Gala i Liberti a rezultat
tog ukrštanja je jabuka koja je savršeno izbalansirana, specifičnog ukusa koji je tačno
na granici slatkog i kiselog. Osim toga jabuka je intenzivno crvene boje što je takođe
odvaja od svih prisutnih sorti na tržištu. Modi jabuke su izuzetno sočne i hrskave,
odnosno u ovoj jabuci su spojene osobine crvenih i žutih sorti jabuka. Ova sorta jabuke
SAVREMENI SORTIMENT JABUKE
5
je dobila naziv Modi po velikom umetniku Modiglianiju koga su prijatelji zvali Modi, a koji
je poznat po svojim portretima žena koje odlikuju
jarke i snažne boje, kao trešnja crvene boje kakvi su i plodovi Modi jabuke.
2.5. FUDZI
Fudzi jabuka je hibrid stvoren ukrstanjem tri razlicite vrste. Iako mnogi Japana. Njena je
glavna karakteristika lepa ružičasta boja koji prekriva zutozelenu pozadinu, a njena
popularnost u Japanu ne opada. To je aromatična, vrlo socna, hrskava jabuka
.
Njeno se
meso lagano grize i cini kao nešto posebno od prvog zalogaja dok ispunjava usta
sokom i slatkocom. Ukus je naglašeno sladak i vrlo osvezavajuc.

SAVREMENI SORTIMENT JABUKE
7
2.7. NOVE SORTE JABUKA REMO, REWENA, TOPAZ
Na Institutu za voćarstvo u Dresden-Pillnitzu proteklih godina su razvijene nove sorte
jabuka. Nove sorte zahtevaju smanjenje korišćenja fungicida za 80% i više.
Istovremeno se postiže visok kvalitet ploda, dobra rodnost i višestruka otpornost na
najbitnije parazite. Razvijene sorte imaju otpornost na prouzrokovače tri najvažnije
bolesti – čađavu krastavost, pepelnicu i bakterioznu plamenjaču, kasno cvetaju, a vrlo
su otporne na niske zimske temperature. Dve sorte razvijene na Institutu za voćarstvo u
Dresden-Pillnitzu zovu se „Remo“ i „Rewena“.
„Remo“ je jesenja jabuka slabog do srednjeg rasta, male veličine, koja donosi bogat
rod i redovno rađa. Ova sorta je otporna na najvažnije parazite i izazivače bolesti poput
čađave krastavosti, pepelnice i bakteriozne plamenjače, a ne štete joj ni zimski i
prolećni mrazevi.Plod je veoma je sočan, ima grublje voćno meso i vinocrvenu boju
ploda. Ima blago kiselast ukus i odnos šećera i kiselina od 8:1. Jabuka „Remo“ se može
koristiti za proizvodnju sokova i šire.
Najpogodnije lokacije za uzgoj ove sorte jabuke su bašte sa normalnom i propustljivom
zemljom sa dovoljno sunca ili u polusenci. Jabuka „Remo“ se bere od sredine
septembra do oktobra. Jabuka „Remo“ raste 20-40 cm godišnje, dostiže visinu od 200-
400 cm i širinu od 200-300 cm.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti