Odlomak

 

1. Uvod

Potrebe za higijenski ispravnom vodom za piće je velika i što je grad veći, veća je potreba za vodom za piće. Nekada se Beograd dok je imao manje potrebe za higijenski ispravnom vodom za piće snabdevao isključivo iz podzemnih voda. Prvi savremeni vodovod sagrađen je u Beogradu 1892. godine po projektu Oskara Smrekera, koji je primenio kombinovani sistem ( izvorske i savske vode ) uz upotrebu savremenih uređaja za crpljenje, potiskivanje i razvođenje vode do rezervoara i potrošača. Kapacitet ovog vodovoda je bio mali, 15-20 l/s što je bilo dovoljno za tadašnje potrebe grada. Porast broja stanovnika, kao i razvoj privrede uslovili su povećanje potreba grada za vodom. 1952 god. je izgrađen prvi reni bunar a zatim sledi stalna izgradnja novih. 1987 god. je izgrađeno postrojenje za prečišćavanje savske rečne vode ”Makiš”. On treba da obezbedi da se, od relativno zagađene, dobije voda higijenski ispravna za piće i omogući zadovoljenje potreba grada za vodom. Izvorište Beogradskog vodovoda je reka Sava koja pod uredbom o kategorizaciji vodotoka kod Beograda spada u vodotok druge kategorizacije. Međutim otpadne vode naselja, industrijskih objekata i energetskih postrojenja koji su smešteni uzvodno od Beograda znatno opterećuju vodu reke Save i pogoršavaju njen kvalitet. Iz toka reke Save se zahvata 43% sirove vode, a 57% je podzemna voda koja se kaprtira sistemom od 97 bunara sa horizontalnim dremovima odnosno reni bunarima koji predstvljaju horizontalne cevi sa prorezima u zemljištu iznad kojih se nalazi propustljiv sloj SiO2 i 45 cevastih bunara koji predstavljaju vertikalne cevi zabodene u zemljište. Voda se prečišćava u pet postrojenja, a voda koje se prečišćava u pogonu “Makiš“ služi za snabdevanje Barajeva, Železnika, Ripnja i Resnika. Maksimalni kapacitet postrojenja “Makiš“ je 3000l/s. U sklopu proizvodnog postrojenja Makiš nalazi se i postrojenje Jezero. Postrojenje “Makiš“ je izgrađen po frencuskoj licenci Degremont.
Postupak kojim se dobija higijenski ispravna voda za piće u postrojenju “Makiš“ prolazi kroz sledeće faze i operacije:
– Mehaničko uklanjanje nečistoća
– Korekcija rN
– Predozonizacija
– Bistrenje: Koagulacije
Flokulacije
Taloženja
– Glavna ozonizacija
– Sekundarna flokulacija
– Filtracija na peščano-antricitnim filterima kroz dvoslojnu ispunu
– Filtracija kroz ispunu od granulisanog uglja
– Hlorisanje
– Fluorizacija
– Doziranje kreča
– Naknadno doziranje hlora

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari