Uviđaj ima dualistički karakter – krivičnoprocesni i kriminalistički. Stoga se i cilj vršenja uviđaja može izraziti na dva načina: na bazi krivičnoprocesne forme i na osnovu kriminalističke sadržine. Procesni cilj uviđaja proizilazi iz odredbe ZKP koja se odnosi na utvrđivanje i razjašnjavanje neke važne činjenice u postupku. Krimnnalistički cilj uviđaja se ogleda u nastojanju da se na određenom prostoru i u određenom vremenu prikupi najveća moguća količina kriminalističkih relevantnih informacija. Uviđaj je neposredno i u zakonskoj formi preduzsto čulno opažanje organa koji vodi postupak o činjenicama važnim za razjašnjavanje konkretnog krivičnopravnog slučaja i naknadu štete. Uviđaj vrši organi koji vode postupak. Posredstvom ove radnje dokazivanja omogućava se otkrivanje, ispitivanje i procesna verifikacija materijalnih promjena nastalih izvršenjem krivičnog dela, moguće je kod krivičnih dela koja iza sebe ostavljaju tragove.
U procesnom smislu predmet uviđaja mogu biti lica, stvari i prosror.

Prijavi se