Digitalne biblioteke sa osvrtom na digitalnu biblioteku Javne biblioteke u Doljevcu
Objavio pedica 14. januar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Informacione tehnologije, Mediji/Kultura
Objavio studenti.rs 25. mart 2016. Prijavi dokument
Mediji su dio našeg svakodnevnog života. Mladima bi život bez medija bio nezamisliv.Obzirom na utjecaj koji mediji imaju na djecu i mlade,možemo ih smatrati trećim odgajateljem djece, poslije roditelja i škole(društva).Zadivljeni smo lakoćom kojom djeca koriste različite uređaje,a opet negodujemo zbog negativnog utjecaja medija na neoblikovane i nezaštićene dječje umove.
Za razliku od televizije koja nam daje ono što ona želi, na internetu samostalno biramo sadržaje koji nas zanimaju u određenom trenutku, a u isto vrijeme možemo se i sami slobodno izraziti. Internet je najmoćniji medij za slobodno izražavanje koji je svijet ikada upoznao: tko god ima internetsku vezu može razgovarati i dijeliti sadržaje, ali ako hoće i učiti i stvarati. Ali, naravno, internet nije savršen, postoje mnogi nedostaci u korištenju interneta. Svatko danas može napraviti web stranicu i objaviti nešto na internetu. Nema načina provjeriti vjerodostojnost informacija objavljenih na internetu. Internet je promijenio naš svijet danas na mnogo različitih načina. Neki tvrde na bolje, a nekina gore.
Pri analizi uloge interneta najvažnije je detektirati i razumjeti koje su pozitivne a koje su negativne strane interneta.
Najnoviji podaci procjenjuju da je trenutopreko 3 milijardeljudina internetu (), od kojih suveliki diodjeca, teenageri i mladi. Mnogikojisusadanalinijikoriste internetzakomunikaciju, zabavu, prikupljanje informacija, posao, druženje, kupovinu… Međutim Internet je takođerstvoriovirtualnookruženjeu kojemlopovi,vandali, prevarantiiseksualni predatori stalno lovesvoj plijen.
Prema nedavnimispitivanjimau Hrvatskoj je nešto manje od 2 milijuna korisnika interneta, a djeca i mladi sve su češći korisnici.
Mnogobrojna istraživanja provedena u svijetu ukazuju da djeca provode više vremena ispred ekrana nego u školi, čak istodobno ispred sva tri. Isto tako upućuju na porast nasilničkog ponašanja potaknutog nasilnim igricama i imajuuglavnom loš utjecaj na djecu i mlade: neuspjeh u školi, nasilje, neprimjereno seksualno ponašanje, poremećaj prehrane i metabolizma, delinkventno ponašanje.
Globalna povezanost i komunikacija najveći su uspjeh suvremenih medija, a djeca i mladi sve manje komuniciraju licem u lice.Glavni izvor informacija su internet i televizija, zatim tisak i prijatelji,dok je škola na posljednjem mjestu. Internet, kao i druge društvene mreže nisu sami po sebi opasni, međutim, najsofisticiraniji su manipulatori djece. Anonimnost interneta djeci daje osjećaj lažne sigurnosti da za neprimjereno ponašanje neće biti kažnjeni, što se odražava i u stvarnosti. Mada djeca internet i medije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i učenje, svjesni su opasnosti koje vrebaju – krađa identiteta, voajerstvo, pedofilija, ali prema njihovom poimanju te se loše stvari događaju nekom drugome. Iako, bez sumnje, internet ima mnoštvo pozitivnih značajki poput: lakoće i brzine dolaska do informacija, pomoći pri učenju kao i novi način učenja, brzo pretraživanje podataka i ažuriranje dokumentacije, uspostavljanje kontakata,online kupovina i sl.,moraju nas zabrinjavati negativne značajke koje mogu imati veoma štetno djelovanje na djecu i mlade bez nadzora. Teolog i komunikolog dr.Danijel Labaš u svojim istraživanjima konstatira da suvremeni mediji dominiraju slobodnim vremenom, oblikuju stavove, društveno ponašanje i formiraju identitet (1). Pojavom interneta i društvenih mreža dolazi do otuđenosti ne samo među djecom i mladima, nego i u obiteljima. Zamiru socijalne i komunikacijske vještine, isto kao i kreativnost i maštovitost.Zbog dugotrajnog surfanja po internetu smanjena je mogućnost koncentracije jer je mozak „naviknut“ na brzo i nekoncentrirano čitanje. Nerijetko možemo vidjeti grupicu mladih kako međusobno u kafiću ili na ulici koriste mobitele za pokazivanje slika, dopisivanje, fotografiranje, snimanje – te tako opada i kvaliteta interpersonalne komunikacije. Društvene mreže poput Facebooka uvelike sudjeluju u kreiranju vlastite slike, jer tu možemo biti onakvim kakvim želimo, ne moramo nužno biti ono što jesmo i kakvi jesmo.
Objavio pedica 14. januar 2025.
Objavio pedica 22. decembar 2024.
Objavio Majizam 11. decembar 2024.
Objavio juliarmin 14. januar 2025.
Objavio SkazY 14. januar 2025.
Objavio milancet 14. januar 2025.
Objavio makii005 14. januar 2025.
Objavio makii005 14. januar 2025.
Objavio juliarmin 14. januar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.