Odlomak

1.     Uvod

Mediji su dio našeg svakodnevnog života. Mladima bi život bez medija bio nezamisliv.Obzirom na utjecaj koji mediji imaju na djecu i mlade,možemo ih smatrati trećim odgajateljem djece, poslije roditelja i škole(društva).Zadivljeni smo lakoćom kojom djeca koriste različite uređaje,a opet negodujemo zbog negativnog utjecaja medija na neoblikovane i nezaštićene dječje umove.

Za razliku od televizije koja nam daje ono što ona želi, na internetu samostalno biramo sadržaje koji nas zanimaju u određenom trenutku, a u isto vrijeme možemo se i sami slobodno izraziti. Internet je najmoćniji medij za slobodno izražavanje koji je svijet ikada upoznao: tko god ima internetsku vezu može razgovarati i dijeliti sadržaje, ali ako hoće i učiti i stvarati. Ali, naravno, internet nije savršen, postoje mnogi nedostaci u korištenju interneta. Svatko danas može napraviti web stranicu i objaviti nešto na internetu. Nema načina provjeriti vjerodostojnost informacija objavljenih na internetu. Internet je promijenio naš svijet danas na mnogo različitih načina. Neki tvrde na bolje, a nekina gore.

Pri analizi uloge interneta najvažnije je detektirati i razumjeti koje su  pozitivne a koje su negativne strane interneta.

 

 

2.     Internet – najmoćniji medij

Najnoviji podaci procjenjuju da je trenutopreko 3 milijardeljudina internetu (), od kojih suveliki diodjeca, teenageri i mladi. Mnogikojisusadanalinijikoriste internetzakomunikaciju, zabavu, prikupljanje informacija, posao, druženje, kupovinu… Međutim Internet je takođerstvoriovirtualnookruženjeu kojemlopovi,vandali, prevarantiiseksualni predatori stalno lovesvoj plijen.

Prema nedavnimispitivanjimau Hrvatskoj je nešto manje od 2 milijuna korisnika interneta, a djeca i mladi  sve su češći korisnici.

Mnogobrojna istraživanja provedena u svijetu ukazuju da djeca provode više vremena ispred  ekrana nego u školi, čak istodobno ispred sva tri. Isto tako upućuju na porast nasilničkog ponašanja potaknutog nasilnim igricama i imajuuglavnom loš utjecaj na djecu i mlade: neuspjeh u školi, nasilje, neprimjereno seksualno ponašanje, poremećaj prehrane i metabolizma, delinkventno ponašanje.

Globalna povezanost i komunikacija najveći su uspjeh suvremenih medija, a djeca i mladi sve manje komuniciraju licem u lice.Glavni izvor informacija su internet i televizija, zatim tisak i prijatelji,dok je škola na posljednjem mjestu. Internet, kao i druge društvene mreže nisu sami po sebi opasni, međutim, najsofisticiraniji su manipulatori djece. Anonimnost interneta djeci daje osjećaj lažne sigurnosti da za neprimjereno ponašanje neće biti kažnjeni, što se odražava i u stvarnosti. Mada djeca internet i medije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i učenje, svjesni su opasnosti koje vrebaju – krađa identiteta, voajerstvo, pedofilija, ali prema njihovom poimanju te se loše stvari događaju nekom drugome. Iako, bez sumnje, internet ima mnoštvo pozitivnih značajki poput: lakoće i brzine dolaska do informacija, pomoći pri učenju kao i novi način učenja, brzo pretraživanje podataka i ažuriranje dokumentacije, uspostavljanje kontakata,online kupovina i sl.,moraju nas zabrinjavati negativne značajke koje mogu imati veoma štetno djelovanje na djecu i mlade bez nadzora. Teolog i komunikolog dr.Danijel Labaš u svojim istraživanjima konstatira da suvremeni mediji dominiraju slobodnim vremenom, oblikuju stavove, društveno ponašanje i formiraju identitet (1). Pojavom interneta i društvenih mreža dolazi do otuđenosti ne samo među djecom i mladima, nego i u obiteljima. Zamiru socijalne i komunikacijske vještine, isto kao i kreativnost i maštovitost.Zbog  dugotrajnog  surfanja po internetu smanjena je mogućnost koncentracije jer je mozak „naviknut“ na brzo i nekoncentrirano čitanje. Nerijetko možemo vidjeti grupicu mladih kako međusobno u kafiću ili na ulici koriste mobitele za pokazivanje slika, dopisivanje, fotografiranje, snimanje – te tako opada i kvaliteta interpersonalne komunikacije. Društvene mreže poput Facebooka uvelike sudjeluju u kreiranju vlastite slike, jer tu  možemo biti onakvim kakvim želimo, ne moramo nužno biti ono što jesmo i kakvi jesmo.

 

Rating: 4.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari