KD
PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
(
Zajednicke karakteristike
)
U
posebnom d
ij elu
K Z RS
na prvom m
j estu su sistem
atiz
ovana
KD
protiv života i
ti j ela
.
razlog
- život i tijelo naj
važ
nije
su
ljudske i društvene vr
ij ed
nosti.
objekt zaštite ovih
KD
određen kao:
a) život
(ili pravo na život) i
b)
t j elesni
integritet
(fizička i psihička konstitucija čovjeka).
-
pravo na život i tjelesni integritet -
fundamentalno i primarno ljudsko pravo
na
kojem se temelje i iz kojeg se izvode sva ostala čovjekova prava.
pravo na život
je
apsolutno zaštićeno pravo
,
tj. pravo
koje
države ne mogu ni pod
kojim uslovima ukinuti, niti ograničiti.
•
z aštita ž
ivot
a
po
č inje
od momenta rađanja
čovjeka i traje
do
momenta
nastupanja njegove smrti
.
Izuzetak kada krivičnopravna zaštita počinje i prije rođenja čovjeka...
to je
slučaj kod ubistva (uništenja) ploda čov
j eka u ti
j elu majke pr
ij e nego što je
započeo proces porođaja
-
kod KD nedozvoljenog prekida trudnoće
R adnja izvršenja
ovih KD
•
mo
že
bi
ti preduzeta
samo prema drugom
licu
,
ali
ne
i prema samom sebi
.
•
s amoubistvo i samopovreda nisu
inkriminisani kao
KD
.
U
činilac
ovih KD može da bude
svako lice
.
U
pogledu krivice
ova se djela mogu izvršiti sa
umišljajem ili nehatom
.
Glava X
I II
KRIVIČNA DJELA PROTIV SLOBODA
I PRAVA GRAĐANA
(Zajedničke karakteristike)
Z
bog zna
č
aja
Ustav Republike Srpske im
posve
ćuje posebno m
j esto
.
predstavljaju
predmet posebne zaštite niza međunarodno
- pravnih akata
.
S
lobode i prava
su dv
ij e samostalne ljudske i dru
š tvene vr
ij ednosti koje su
nerazdvojno povezane tako da ne mogu
postojati
jedn
a
bez drug
e.
Sloboda je
mogu
ć nost
č ov
j eka da samostalno odlu
č uje o svom pona
š anju i da se
pona
š a po svom naho
đ enju
, da ne
š to
č ini
, ne
č ini ili trpi
.
Pravo predstavlja ovla
šć
enje
dato
z akonima za preduzimanje ili nepreduzimanje
odre
đ enih radnji i d
j elatnosti
.
s lobode se odvijaju u okviru ovla
šć
enja
i grani
č
e se slobodama drugih ljudi.
Ovom grupom KD
se povređuju ili ugrožavaju
slobod
e
i prava
č ov
j eka i gra
đ anina
kao dobra bez kojih nema ljudske li
č nosti
.
Z aštitni objekt
:
osnovne slobode i prava čovjeka i građanina-
korpus ljudskih
prava
.
Slobode i prava
č ov
j eka
i građanina
su
lične i društ
vene
vr
ij ednosti,
atributi ljudske
li č nosti i karakteristike odre
đ ene dru
š tvene zajednice
.
I zvršilac
ovih djela mogu biti različita lica:
1)
svako lice
( prinuda
, otmica
, ugro
ž avanje sigurnosti
),
2)
slu
ž
beno lice
( protivzakonito pretresanje
)
3)
advokat
ili
l
j
ekar
( neovla
šć
eno
otkrivanje profes
ionalne
tajne
).
U
pogledu krivice
ova
KD
mogu biti izvr
š
ena sa
mo sa
umi
š
ljajem
.
Glava XV
KD
SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA I ISKORIŠTAVANJA DJETETA
(Zajedničke karakteristike)
Objekt zaštite ovih KD
jesu djeca od svih oblika seksualnog zlostavljanja i
iskorišćavanja od strane odraslih, odnosno njihova polna sloboda, sloboda
odlučivanja u sferi polnih odnosa, u pogledu stupanja u polne odnose ili na drugi
način zadovoljenju polnog nagona.
napadom na polnu slobodu putem izvršenja ovih KD,
povređuju se ili ugrožavaju
polni moral
(posebno putem pornografskih KD)
i polna čast
koja čini bitnu
komponentu ljudskog dostojanstva.
polna sloboda znači slobodu odlučivanja lica da li će, kada, gdje, kako, na koji način i
s kim stupiti u polne odnose.
najveći broj ovih KD usmjeren je na vršenje obljube ili sa njom izjednačene polne
radnje prema djetetu korišćenjem njegove nezrelosti.
I ova djela spadaju u seksualni kriminalitet
kao ukupnost različitih oblika kontakata
polnim organima, ustima, jezikom, prstima ili rukama sa polnim organom, čmarom
ili ustima žrtve u cilju zadovoljenja seksualnog nagona incijatora ovog kontakta.
druga je karakteristika ovih KD da se ovi kontakti ostvaruju bez pristanka žrtve, bilo
uz njeno aktivno protivljenje i pružanje otpora ili bez njega (u praksi se sve češće
javljaju slučajevi seksualnih delikata koji su olakšani primenom lijekova i drugih
supstanci s ciljem slamanja otpora žrtve – slučajevi date rape).
Cilj propisivanja ovih KD je dvojake prirode:
1) da se obezbijedi sloboda opredjeljenja djeteta u pogledu stupanja u polne
odnose, pri izboru partnera i ostalih uslova saglasno svojim osjećanjima i
2) da se očuvaju prirodni i zdravi polni odnosi između lica različitog pola u
skladu sa shvatanjima i osjećanjima koja čine javni moral.
•
djeca su posebno zaštićena u pogledu polne slobode, kao i u pogledu
•
polnog iskorišćavanja od punoljetnih lica.
KZ
poznaje
poseban osnov isključenja
KD
ove v
r ste
:
ako između učinioca d
j
ela i
d j eteta (pasivnog subjekta) ne postoji ''značajnija'' razlika u njihovoj duševnoj i
t j elesnoj zrelosti.
o va
KD
mogu da budu izvršena samo sa umišljajem.
Glava X
VI
I
KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
(Zajedničke karakteristike)
Objekt za
š
tite
ovih
KD jeste
zdravlje ljudi
ili
pravo na zaštitu zdravlja
Zdravlje ljudi je
različito određen
kod pojedinih
KD
,
pa se
javlja kao:
a)
zd
ravlj
e individualno
neodre
đ enog broja ljudi
od preno
š
enja zaraznih
bolesti
i
b)
zdravlje odre
đ
enog lica
od nesav
j esnog
pružanja l
j ekarske pomoći
i li
neukazivanja l
j ekarske pomo
ć i .
Karakter ovih KD
se ogleda u tome što su ova
KD
uglavnom
blanketne prirode
.
k od
većeg broja
KD
radnja izvršenja
se sastoji
u
postupanju protivno propisima,
odn
.
u
kršenju propisa iz oblasti zdravstvene
z aštite
.
Posl
j e dica
ovih
KD
je
ugro
ž avanje zdravlja ljudi
,
tj
.
stvaranje opasnosti
od nastanka ili širenja bolesti
ili pogoršanja zdravstvenog stanja drugog lica.
•
ta opasnost
u smislu posl
j edice se javlja u
dva oblika
kao:
a)
konkretna
i
b)
apstraktna
opasnost
.
V e ć i broj
ovih
KD
mo
ž e da izvr
š i
svako lice
,
neka od njih mogu da učine
samo
odre
đ
ena lica
: l j ekar
ili drugi zdravstveni radnik
( nesav
j esno
pružanje l
j ekarske pomoći), l
j ekar (
neukazivanje l
j ekarske pomo
ć i ), lice
ovlašćeno za izdavanje l
ij ekova (nesav
j esno postupanje pri spravljanju i izdavanju
l ij ekova) ili ovlašćeno lice za pregled stoke za klanje (nesav
j esno
vršenje pregleda
životnih namirn
ica
).
N
ajveći broj
ovih
KD
se vrši sa
umišljajem
;
neka
KD
mogu sa
umišljajem i sa nehatom.
Glava XVIII
U
RANIJ
E
M
socijalističkom
krivi
č no
m zakonodavstvu
ova glava
je
nosila naziv
: KD
protiv samoupravljanja
š to je odgovaralo
tadašnjim
zahtjevima dru
š tva i poja
č anoj
krivi
č nopravnoj za
š titi samoupravljanja kao temeljnog na
č ela dru
š tveno
-
ekonomskog i dru
š tveno
- politi
č kog sistema
.
D
ANAS
-
ova g
rupa
KD
gubi svoj stari naziv
, prirodu i karakter
i dobija novo ime
: KD
protiv izbornih prava
, kao i novu sadržinu
; " klasi
č na
"
izborna
(politička)
KD
.
Objekt zaštite
izborna (politička) prava.
KD
kojima se
povređuju ili ugrožavaju političke slobode i politička prava
.
U
uslovima vi
š estran
ačja
, izbori i glasanje za sve organe dobijaju posebno mjesto i
društveni značaj, a time i njihova pojačana krivičnopravna zaštita.
Ovom grupom KD se štiti
svaka
povreda, narušavanje ili ugrožavanje važećih pravila
izbora i glasanja. Izborna KD
štite prvenstveno osnovna izborna prava čovjeka
kao
subjekta političkog odlučivanja (pravo kandidovanja, aktivno i pasivno pravo
glasanja),
zakonito sprovođenje izbora i glasanja, odn. slobodu izjašnjavanja.
Radnja izvršenja
ovih djela različit
e protivpravn
e d
j elatnosti
činjenja ili
nečinjenja kojima se u značajnoj mjeri
utiče ili se može uticati na tok i rezultate
izbora i glasanja
.
•
za postojanje ovih KD je bitno
da se radnja izvršenja preduzima u vezi sa
: a)
izborom i b) glasanjem.
K AO IZVRŠILAC
ovih djela može se javiti
svako lice
, odn.
samo određeno lice
;
lice sa
određenim ličnim svojstvom: član biračkog odbora ili drugo lice koje vrši
dužnost u vezi sa glasanjem.
U
pogledu krivice
, ova se djela vrše
samo sa
umišljajem
koji obuhvata svijest o protivpravnosti postupanja učinioca.
Glava XX-
KD PROTIV IMOVINE
(Zajedničke karakteristike)
