Dragana Keser Maturski rad: Žalba
2
Sadržaj:
1. Uvod............................................................................ 3
2. Žalba........................................................................... 4
2.1. Osnovi žalbe.................................................... 4
2.2. Rok izjavljivanja žalbi................................... 7
2.3. Forma i sadržina žalbe................................... 7
3. Postupak žalbi........................................................... 8
3.1. Odluke drugostepenog suda o žalbi............. 9
4. Zaključak..................................................................11
5. Literatura................................................................. 12
Dragana Keser Maturski rad: Žalba
4
2. ŽALBA
U prekršajnom postupku ovlašćena lica mogu koristiti redovne i vanredne pravne
lijekove ( redovna i vanredna pravna sredstva ). Pravni lijekovi su sredstvo za ispravljanje
grešaka koje su moguće i u najsavršenijim procesnim odredbama i sudskim postupcima.
Postojanje pravnih lijekova upućuje prvostepene, odnosno osnovne sudove na kvalitetniji rad
i postupanje, jer kontrolom pravilnosti njihove odluke postoji mogućnost kontrole njihovog
rada
od
strane
viših
,
odnosno
okružnih
sudova.
Redovni pravni lijekovi su pravna sredstva koja koriste ovlašćena lica s ciljem pobijanja
prvostepenih rješenja koja jos nisu postala pravosnažna i koji su devolutivni i po pravilu
imaju
suspenzivno
dejstvo.
U prekršajnom postupku postoji samo jedan redovni pravni lijek – žalba.
Žalba je redovan, potpun i devolutivan pravni lijek sa suspenzivnim dejstvom, protiv rješenja
o
prekršaju
koje
je
donijeto
u
prvom
stepenu.
Žalbu mogu izjaviti okrivljeni i podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U
korist okrivljenog žalbu mogu da izjave i njegov branilac, bračni drug odnosno vanbračni
drug, srodnik po krvi u prvoj liniji, zakonski zastupnik, usvojilac i usvojenik, ali ne protiv
volje okrivljenog. Pravo na izjavljivanje žalbe na rješenje o prekršaju ima i oštećeni, ali samo
u pogledu imovinskopravnog zahtjeva.1 Za pravno lice žalbu mogu da izjave predstavnik ili
zastupnik. Ukoliko je rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta, a
okrivljeni nije vlasnik predmeta, žalbu u odnosu na odluku o toj mjeri može da izjavi i vlasnik
oduzete
stvari[1].
2.1. Osnovi žalbe
Žalba je pravni lijek kojim se napada prvostepeno rješenje o prekršaju zbog stvarnih i
pravnih nedostataka sa prijedlogom da instanciono viši sud u postupku po žalbi preinači ili
ukine prvostepeno rješenje o prekršaju. Žalba je i izraz ustavnog načela o višestepenosti, a
najmanje dvostepenosti postupka, pri čemu se ona pojavljuje i kao uslov bez koga se ne može
preispitati prvostepena odluka, odnosno rješenje, jer se preispitivanje prvostepenog rješenja o
prekršaju vrši po incijativi ovlašćenih procesnih subjekata, odnosno podnosilaca žalbe ili
žalilaca, a ne po službenoj dužnosti. Postupak po žalbi je zbog toga fakultativan.
Osnov žalbe predstavlja vrstu nedostataka zbog kojih se ona može izjaviti, tj. opšte ime za
grupu nedostataka iste prirode. Osnov žalbe treba razlikovati od razloga žalbe koji označavaju
konkretne nedostatke u okviru određenog osnova.
Rješenje o prekršaju može se žalbom pobijati :
1) zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka;
2) zbog povrede materijalnog propisa o prekršaju;
3) zbog odluke o prekršajnim sankcijama;
4) zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi;
5) zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka i
6) zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu
[2].
