FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU „FUTURA“

Seminarski rad iz predmeta Ekotoksikologija

Tema: Prirodni toksikanti

Mentor: prof.dr. DubravkaJovičić                                                  studenti: MarkoMolerović

Asistent: Srđan Aleksić                                                                                     Fadi Abubaker

                                                                                                                             MarijaPucarević

Sadržaj: 

1.

UVOD......................................................................................................................................................3

2.

BILJNI TOKSIKANTI (fitotoksini)..............................................................................................................3

2.1.

Lektini.............................................................................................................................................4

2.2.

Glikozidi..........................................................................................................................................4

2.3.

Fitati...............................................................................................................................................5

2.4.

Tanini..............................................................................................................................................5

2.5.

Inhibitori enzima............................................................................................................................6

2.6.

Ksantini...........................................................................................................................................6

2.7.

Fitoestrogeni..................................................................................................................................6

2.8.

Alkaloidi..........................................................................................................................................7

3.

BILJNI ALERGENI.....................................................................................................................................9

4.

TOKSINI GLJIVA (mikotoksini)................................................................................................................9

5.

ŽIVOTINJSKI TOKSIKANTI (zootoksini)..................................................................................................11

5.1.

Tetrodotoxin................................................................................................................................11

5.2.

Histamin.......................................................................................................................................11

5.3.

Avidin...........................................................................................................................................12

5.4.

Prioni............................................................................................................................................12

5.5.

Laktoza.........................................................................................................................................12

5.6.

Domoična kiselina........................................................................................................................13

5.7.

Skopamin.....................................................................................................................................14

6.

BAKTERIJSKI TOKSIKANTI.....................................................................................................................14

7.

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................15

background image

Najznačajnij ibiljni toksini jesu: 

1) Nikotin-duvan,
2) Kodein-opijum,
3) Kofein-kafa, čaj,
4) Piperin-paprika
5) Morfin-mak.

2.1. Lektini

Lektini predstavljaju spoj proteina i glikoproteina koji se vezuju za ugljovodonike. Vezuju se za 
eritrocite i služe za određivanje krvne grupe. Najpoznatiji su PHA iz pasulja, WGA iz pšenice, 
GNA iz visibabe itd. 

U organizam se najčešće unose konzumacijom graška, pasulja, sočiva (i ostalih mahunarki), 
krompira, paradajza, bobičasto voće, žitarice i slično. 

Nepovoljan uticaj na organizam imaju zbog osobine slabe razgradnje u probavnom traktu. Vežu 
se   za   epitel   creva   i   narušavaju   njegovu   strukturu   što   dovodi   do   pojava   tegoda,   kao   što   su 
mučnina, povraćanje i dijareja. Kod životinja je uočen i slabiji rast usled ishrane npr. pečurkama. 

Rizik od unošenja ovih jedinjena se može smanjiti termičkom obradom, tj kuvanjem samih 
biljaka pre konzumacije.

2.2. Glikozidi

Glikozidi 

predstavljaju složena organska jedinjenja koja se sastoje iz dve komponente:

-

Šećera (glikoza, fruktoza, arabinoza)

-

Aglikona (nešećerna komponenta koja može biti aromatični ili alifatični alkohol, keton i 
slično).

Toksičnost ovih jedinjenja potiče iz aglikona koji se nalaze rastvoreni u ćelijskom soku vakuole 
biljaka. 

Cijanogeni glikozidi

 su jedni od najbolje istraženih sekundarnih biljnih metabolita. Specifični 

biljni enzimi koji se oslobađaju prilikom oštećenja biljnog tkiva apsorbuju cijanogene glikozide i 
otpuštaju toksična jedinjenja. Ljudiski organizam je u mogućnosti da detoksuje manje količine 

cijanida, a veća količina će dovesti do trovanja. Oni su gorkog ukusa i najčešće se mogu naći u 
bademu, semenu višnje, kajsije, breskve itd. 

Osim cijanogenih glikozida postoje još i kardiotonični glikozidi, sumporni glikozidi, gorki 
glikozidi. 

2.3. Fitati

Fitati   predstavljaju   soli   fitinske   kiseline   koje   su   vezane   za   pozitivno   naelektrisane   čestice 
kalijuma, kalcijuma i magnezijuma. 

Najvažniji izvori fitata jesu semenke mahunarki i žitarica i sačinjavaju oko 85% ukupnog fosfora 
nekih biljnih vrsta. 

Loš uticaj na organizam imaju jer smanjuju apsorpciju minerala (cinka i bakra) iz hrane. Može 
doći do interakcija sa skrobom i belančevinama u organizmu, što takođe ima negativan efekat. 

Fermentacijom   i   umakanjem   i   kuvanjem   u   vodi   se   mogu   otkloniti   negativni   efekti   ovih 
jedinjenja. 

2.4. Tanini

Tanini   predstavljaju   skup   polifenola   i   imaju   sposobnost   vezivanja   za   belančevine.   Obično 
stvaraju suv i neprijatan ukus u ustima prilikom konzumiranja. 

Najčešće se nalaze u čaju, kafi, vinu, nekom voću, nekim vrstama žitarica i u tamnom pivu (s 
obzirom da se neka od njih i prave od samih tanina). 

Vežu metalne jone i belančevine. Kod životinja, unos tanina se manifestuje nižom stopom rasta i 
oštećenja probavnog trakta, a mogu dovesti i do smrti. Kod ljudi, unos velikih količina povećava 
rizik od pojave kancera usta i ždrela. Čak i unos manjih količina može dovesti do manjeg rizika 
od pojave kancera. 

Rizik   od   konzumiranja   tanina   se   može   smanjiti   tehnološkim   procesima   obrade   hrane   (npr. 
mlevenje žitarica), potapanjem u vodu, kuvanjem itd.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti