Priručnik za vodiče Nacionalnog praka Plitvička jezera

NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA 

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno  izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti. Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu
namjenu. U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara, a dopušteno je obavljanje ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i razgledavanja, te bavljenje tradicionalnom poljoprivredom i obrtom na tradicionalan način. U Hrvatskoj je proglašeno osam nacionalnih parkova. Tri nacionalna parka nalaze se na otocima (Kornati, Brijuni i Mljet), uključujući i pripadajuće more; dva ilustriraju zanimljivosti krške hidrografije (Plitvička jezera i Krka), a tri su tipično planinski prostori, sa zanimljivom vegetacijom i reljefom (Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit).
Među osam prethodno spomenutih nacionalnih parkova, posebno se izdvaja Nacionalni park Plitvička jezera kao prvi i najstariji, površinom najveći i najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj. Osobita je to geološka i hidrogeološka pojava od 16 većih imenovanih i nekoliko manjih bezimenih jezera, odvojenih sedrenim barijerama. Zbog svoje iznimne ljepote i prirodnih vrijednosti, Plitvička jezera su među prvima prirodnim dobrima uvrštena na Listu svjetske prirodne baštine. Područje Plitvičkih jezera proglašeno je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine, a trideset godina kasnije, 26. listopada 1979. godine, Nacionalni park je uvršten na UNESCO-ov Listu svjetske kulturne i prirodne baštine.
Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zaštite prirodnih područja, Plitvička jezera pripadaju drugoj kategoriji – nacionalni park, koja označava zaštićeno područje pod upravom, poglavito radi zaštite ekosustava i rekreacije. Prve kartografske zapise Plitvičkih jezera nalazimo još na crtežima iz 17.stoljeća, a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice 18. stoljeća. Naziv Plitvice (Plitvicza) prvi put je u literaturu 1777. godine unio Ivan Dominik Vukasović, župnik iz Otočca. Već devedesetih godina 19. stoljeća javljaju se prve organizirane inicijative za proglašenje Plitvičkih jezera zaštićenim područjem. Dvadesetih godina 20. stoljeća akademik Ivo Pevalek uočio je vrlo složenu biodinamiku nastajanja sedre i rasta sedrenih barijera. Proučavajući rast mahovina i algi zaključio je da je postanak i rast sedre, koja sudjeluje u izgradnji geomorfoloških oblika Plitvičkih jezera, najvažniji i najosjetljiviji biogeni proces koji je suština
Plitvičkih jezera. Ove znanstvene spoznaje i nastojanja akademika Ive Pevalek dovela su i do povijesnog datuma kada su Plitvička jezera proglašena prvim hrvatskim nacionalnim 2parkom. Još i prije, a posebno nakon dobivanja službenog statusa zaštite, ovo je područje bilo predmetom mnogih znanstvenih i stručnih istraživanja.
U cilju općih interesa trajne zaštite prirodnog stanja u nacionalnim parkovima dolazi se do prvih nastojanja da se okupe različite struke u znanstvenom istraživanju prirodnih znamenitosti Plitvičkih jezera. Od strane Uprave parka objavljuje se 1958. edicija: Plitvička jezera nacionalni park, koja obuhvaća znanstvene radove namijenjene domaćoj, a putem
opsežnijih sadržaja na stranim jezicima i stranoj javnosti. „Ti parkovi imaju naučno, estetsko i poučno značenje. Zadatak im je da širokim slojevima naroda omoguće upoznavanje prirode i njenih neistraženih ljepota. Nije im dakle svrha da pruže samo odmor i razonodu. Oni treba prije svega da služe općem kulturnom i naročito znanstvenom obogaćivanju naroda. To su stvarno kulturne i napose naučne ustanove „prirodni muzeji i laboratoriji“. I zato turizam, kao grana opće narodne privrede, treba prvenstveno omogućiti posjet, kulturan boravak i razgledavanje, stjecanje i proširenje znanja o prirodi i njenim zakonima – u granicama očuvanja osnovnih karakteristika i vrednota nacionalnog parka“ – kako stoji u predgovoru.
Znanstveno istraživački rad u Nacionalnom parku Plitvička jezera ima dugu tradiciju i iznimno značenje za brojne spoznaje o prirodnim vrijednostima. Zalaganjem znanstvenika i djelatnika Nacionalnog parka Plitvička jezera, 1961. godine u Plitvičkom Ljeskovcu proradila je Biološka stanica, a od 1965.g. povremeno se izdaje Plitvički bilten u kojem se publiciraju i prezentiraju znanstvena istraživanja. Premještanjem lokacije sjedišta Nacionalnog parka Plitvička jezera iz Plitvičkog Ljeskovca, ali sa istim znanstveno istraživačkim ciljevima u zaštiti prirodnih procesa, osniva se 1975. godine Znanstvena stanica „Ivo Pevalek“ .
Od 1976. godine istraživački rad je organiziran kroz program nazvan Plitvički istraživački projekt, a troškovi istraživanja obvezni su dio godišnjeg proračuna Nacionalnog parka. Spomenutim projektom obuhvaćeno je sagledavanje prirodnih znamenitosti Plitvičkih jezera kako sa stajališta poznavanja temeljnih fenomena, tako i važnosti praktične primjene
dobivenih rezultata znanstvenih istraživanja.
Nakon okupacije Plitvičkih jezera i Domovinskog rata u Hrvatskoj te povratka Uprave, stanovništva i posjetitelja na Plitvička jezera, ponovno dolazi do obnove znanstvenih istraživanja. Kroz integralni Projekt procjene ekološkog stanja u akvatoriju, nekoliko inventarizacijskih projekata, te u novije vrijeme, šumarske i hidrogeološke znanstvene
projekte nastavlja se kontinuitet istraživanja nekadašnje Znanstvene stanice u okviru Znanstveno-stručnog centra „Ivo Pevalek“  otvorenog 2003. godine.

U cilju daljnjeg unaprjeđivanja upravljanja zaštićenim područjima, a na temelju postojećih stručnih studija i podataka, uz brojna dodatna istraživanja flore, faune i staništa, donesen je Plan upravljanja za Nacionalni park Plitvička jezera. Plan upravljanja je temeljni dokument po kojem se provodi upravljanje zaštićenim područjem i koji pobliže određuje
smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti nacionalnog parka. Potrebno je naglasiti kako je Nacionalni park Plitvička jezera vrlo osebujno zaštićeno područje prema hrvatskim i međunarodnim standardima. Temeljna djelatnost Ustanove je zaštita, održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguranje
neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, o čemu brine Stručna služba za zaštitu, te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite. Osim osnovne djelatnosti u Ustanovi djeluju još Podružnice hotelijerstva i ugostiteljstva, trgovine, tehnike i infrastrukture.