Odlomak

 

1. UVOD

Asp.Net ili Active Server Pages .Net je nova mikrosoftova tehnologija i platforma za izradu kvalitetnih, dizajnerskih i funkcionalno naprednih veb aplikacija. Osim što nasljeđuje sve pogodnosti i slobodu starije verzije ovog skriptnog jezika, sada je dio integriran u novu .NET platformu.
Asp.Net ne predstavlja samo jedan jezik, već potpuno novu platformu koja podržava programiranje u svim CLS kompatibilnim jezicima, tj. Visual Basic .NET jezicima.
Kompatibilnost ovog sistema je maksimalna kako sa drugim mikrosoftovim proizvodima, tako i sa nizom tehnologija drugih izvora, uključujući većinu poznatijih sistema za upravljanje bazama podataka, raznim verzijama i vrstama internet pretraživača, ima podršku za najpopularnije mrežne protokole.
Nakon izdavanja IIS-a 4.0 1997. godine, Microsoft je počeo istraživanje mogućnosti za novi model veb aplikacija koji bi riješio žalbe na ASP, posebno u pogledu razdvajanja prezentacije i sadržaja i mogućnosti za pisanje „čistog“ koda. Mark Anders, menadžer IIS tima i Skot Gutri, koji su se pridružili Microsoft-u 1997. godine nakon maturiranja na univerzitetu Djuk imali su zadatak da utvrde koje je najbolje rješenje. Početni dizajn je razvijen tokom dva mjeseca od strane Anders-a i Gutri-ja.
Nakon četiri godine razvoja, kao i niz beta izdanja 2000. i 2001. godine, ASP.NET 1.0 je objavljen 5. januara 2002. kao dio verzije 1.0 .NET Framework-a. Čak i pre objavljivanja desetine knjiga je napisano o ASP.NET-u. Microsoft je promovisao dio svoje platforme za veb servise. Gatri je postao menadžer za ASP.NET, i sa razvojem je nastavio brzo, sa verzijom 1.1 koja je objavljena 24. aprila 2003. god kao dio Windows Server 2003 operativnog sistema. Izdanje 1.1 bilo je fokusirano na poboljšanje podrške ASP.NET-a za mobilne uređaje.

2. ASP.NET

ASP.NET (engl. Active Server Pages .NET) je veb tehnologija kompanije Microsoft koja omogućava programerima da kreiraju dinamičke veb sajtove, veb aplikacije i veb servise. Prvi put je objavljena u januaru 2002. godine sa verzijom 1.0 .NET Framework-a, pa samim time ASP.NET je nasljednik ASP tehnologije. ASP.NET je izgrađen na CLR-u (engl. Common Language Runtime), pa time omogućava programerima da pišu ASP.NET kod u bilo kom jeziku koji podržava .NET Framework tehnologija. ASP.NET SOAP proširenje omogućava ASP.NET komponentama da obrađuju SOAP poruke.
Nakon izdavanja IIS-a 4.0 (engl. Internet Information Services) 1997. godine, Microsoft je počeo istraživanje mogućnosti za novi model veb aplikacija koji bi riješio žalbe na ASP, posebno u pogledu razdvajanja prezentacije i sadržaja i mogućnosti za pisanje „čistog“ koda. Mark Anders, menadžer IIS tima i Skot Gutri koji su se pridružili Microsoft-u 1997. godine nakon maturiranja na univerzitetu Djuk imali su zadatak da utvrde koje je najbolje rješenje. Početni dizajn je razvijen tokom dva mjeseca od strane Andersa i Gutrija.
Prvobitni prototip zvao se XSP i bio je napisan pomoću Jave, ali uskoro je odlučeno da se napravi na novoj platformi koja je nudila objektno-orijentisano programersko okruženje i mnoge druge opcije koje Microsoft-ova Component Model Object platforma nije podržavala. Nakon prelaska na Common Language Runtime, XSP je ponovo implementiran u C#-u, i ime mu je promijenjeno u ASP+, jer je u tom trenutku nova platforma gledana kao nasljednik ASP-a. Mark Anders je prvi demonstrirao ASP+ na ASP Connections konferenciji u Finiksu, Arizona, 2. maja 2000. godine. Beta verzija ASP+-a demonstrirana je 11. jula 2000. godine u Orlandu, Florida, na konferenciji „2000 Professional Developers Conference,,. Tokom uvodne prezentacije Bila Gejtsa, kompanija Fujistu je pokazala da je ASP+ u sprezi sa COBOL-om i podrškom za razne programske jeziku kao što je najavljeno, uključujući novi Visual Basic .NET i C Sharp, kao i Python i Perl. Kada je .NET brendiranje odlučeno u drugoj polovini 2000., takođe je odlučeno da se ime ASP+ promijeni u ASP.NET. Mark Anders je objasnio na MSDN Show-u da su željeli da dovedu ime nove platforme u skladu sa ostatkom platforme koji čini .NET Framework. Nakon četiri godine razvoja, kao i niz beta izdanja 2000.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese