FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
SOCIOLOGIIJA
Seminarski rad
Nastavni predmet:Opšta sociologija
Pojam i uvod u refleksivnu sociologiju
Mentor:
Student:
Banja Luka, 2018. Godine
Postavlja se pitanje zašto je sociologija u potpunosti prepustila pojedinca psihologiji?
Polazeći od spomenutih premisa može se zaključiti da sadašnja sociologija u takvom
formalizovanom obliku ispušta iz vida čitavo bogatstvo pojava, koje nisu i ne mogu biti sadržane
u okvirima normativne strukture društva (Carl Schmitt, Hans Kelsen, Habermas, Luhmann i dr.),
nego je uvijek iznova prekoračuju, prebacuju ili podbacuju. To, dakle, zahtijeva polaženje od
"situacija", a ne od normativno utvrđenih "kategorija", jer samo tako sociologija može izvršiti
ponovno približavanje životu, ali i novom pojmu "empirije", koji se sada treba lučiti iz
konkretnog društveno-istorijskog života pojedinaca.
Za razliku od Weberovog koncepta "razumijevajuće sociologije", koja se usredsređuje na
objašnjavanje globalnih "smislenih sklopova", "refleksivna sociologija" sada u bitnome treba
objasniti način konstituisanja individualne svijesti u procesu sveopšteg integrisanja individualnih
samoprikaza (Erving Goffman), a potom i samu ovu interakciju kao globalni okvir analize
ozbiljenja indiviualne svijesti na razini društva.
Ovu nauku neki nazivaju "etnologijom komunikacije", ali prema Željku Paviću (1993)
smatra se da bi joj - s obzirom na to da u igri nije samo sveopšta interakcija individua nego još
više i cjelokupni normativni, tradirani i "intimni" okvir, koji prekoračuje pojavne oblike same
ove interakcije - mnogo bolje pristajao naziv individualna sociologija, koji u bitnome ocrtava
temeljnu napetost između individua i društva i istovremeno oba zadržava neukinutima. Time će
se istovremeno izbjeći da se sama sociologija, u ovoj svojoj specijalnoj namjeri, redukuje na
nauku sistema ili nauku djelovanja.
Sociologija se u svojim istraživanjima ponovno mora okrenuti konkretnom životu,
osloboditi se eksplicitnih i krutih modela teorijskog operacionalizovanja zbiljskoga sadržaja i
uvesti mnogo slobodniji situacijski okvir, s mnogo tematskih područja tj. izgradnju jedne "šire"
teorije, koja stalno zahtijeva "područne nadopune".
2.SVAKODNEVLJE
SvakodnevIje predstavlja najširi horizont čovjekovog iskustva - ono je s one strane
formalnih okvira društvenih institucija i normi i, jednako tako, prekoračuje granice prostorno-
vremenskog iskustva. Svakodnevije i svakodnevna iskustva tek predstavljaju pravo polazište
socijalnih istraživanja (Thomas Luckmann), jer tek se na njima temelji pravi, trenutni "socijalni"
