Regionalno turističko organizovanje i formiranje klastera na primjeru Boke Kotorske
FAKULTET ZA MENADŽMENT
HERCEG NOVI
SEMINARSKI RAD
Predmet: Strateški menadžment turističke destinacije
Tema: Regionalno turističko organizovanje i formiranje turističkog klastera na
primjeru Boke Kotorske
Mentor: Kandidat:
Prof. dr I. Županović Andrea Tošić
Herceg Novi, novembar 2013.
Fakultet za menadžment Herceg Novi
2
Sadržaj
UVOD……………………………………………………………………………………………..3
1. POJAM TURISTIČKE DESTINACIJE…………………………………………………..3
1.1 Životni ciklus turističke destinacije……………………………………………............4
1.2 Turističko organizovanje…………………………………………………………….....5
1.3 Strategije razvoja turističkih destinacija…………………………………………….…5
2. KLASTERI………………………………………………………………………………..8
2.1 Pojam i karakteristike klastera…………………………………………………………9
2.2 Uticaj formiranja klastera u turizmu na ekonomiju zemlje……………………...……10
3. KLASTERI KAO OSNOVA REGIONALNOG RAZVOJA U TURIZMU…………….10
3.1 Životni ciklus turističkog klastera…………………………………………………….11
3.2 Finansiranje turističkih klastera…………………………………………………….…13
4. ULOGA KLASTERA KAO NOVIH MODELA RAZVOJA TURIZMA U
CRNOJ GORI…………………………………………………………………………….13
4.1 Osvrt na Master plan za turizam Crne Gore do 2020. Godine………………………..13
4.2 Mogućnost i značaj razvoja turizma u Crnoj Gori putem turističkih klastera………...14
4.3 Izgradnja smještajnih kapaciteta………………………………………………………15
4.4 Formiranje turističkog klastera na primjeru Boke Kotorske………………………….16
4.5 Infrastruktura Boke Kotorske ………………………………………………………...16
4.6 Razvoj u odnosu na projektovane ciljeve……………………………………………..17
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………18
LITERATURA…………………………………………………………………………...19

Fakultet za menadžment Herceg Novi
4
Nakon nekog vremena turisti su potrošači, odnosno korisnici usluga, koji su spremni da plate
prirodne ljepote, kao i svoje želje i navike. Sa ovim dolazimo i do pojma turističko mjesto koje je
prije svega prepoznatljivo po velikoj koncentraciji gostiju, ali i po sadržajima kao što su parkovi,
šetališta, dvorane, kazina, muzičke i druge kulturne manifestacije.
1.1 Životni ciklus turističke destinacije
Pod životnim ciklusom se podrazumijevaju faze kroz koje prolazi jedna destinacija, od uvođenja
na tržište, pa sve do zadržavanja i opstajanja na tržištu. Životni ciklus turističke destinacije se
često naziva i evolucionim ciklusom. Prolazi kroz sledeće faze: istraživanja, uključenja, razvoja,
konsolidacije i stagnacije
. Kada je u pitanju opstanak jedne turističke destinacije na tržištu,
moramo uzeti u obzir prostorni element. Takođe, evolutivni ciklus se posmatra i sa gledišta
tražnje, odnosno prema tipovima posjetilaca i njihovim očekivanjima.
Faza uključenja podrazumijeva lokalnu inicijativu za širenje propagande posjetiocima, u cilju
sticanja novih posjetilaca i zadržavanja starih. Vrši se pritisak za obezbjeđivanje
infrastrukture. U ovoj fazi su osjetne oscilacije u posjetama. U toku razvojne faze osjetniji je
broj posjeta, čiji se broj nekada izjednačavasa brojem lokalnog stanovništa, a često ga i
nadmašuje. Eksterne kompanije ulažu u nove objekte, koji mogu izmjeniti izgled destinacije.
U fazi konsolidacije dolazi do opadanja stopa rasta broja posjetilaca, iako u apsolutnim
iznosima broj raste i prelazi broj stalnih stanovnika. U ovoj fazi destinacija je u potpunosti
dio turističke industrije. Period kada destinacija gubi na atraktivnosti je faza stagnacije i
oslanja se na ponovne posjete i poslovno korišćenje objekata. Glavni problem je, uglavnom,
održanje broja posjetilaca. Primjetna je prisutnost značajnih ekoloških, socijalnih i
ekonomskih problema. Nepovratno gubljenje gostiju je jasan znak da je počela faza
opadanja. Turistički objekti dobijaju drugu namjenu, a destinacija se oslanja na dnevne izlete,
vikend turiste i slično. Vlasti bi mogle početi oživljavanje destinacije i osmisliti plan o novoj
upotrebi objekata, a možda i kompletnoj reorganizaciji.
Županović,I., Strateški menadžment turističke destinacije, Kotor 2011, strana 68.
Popesku, J. Menadžment turističke destinacije, Univerzitet Singidunum, Beograd 2011., strana 25.
Fakultet za menadžment Herceg Novi
5
1.2 Turističko organizovanje
Značajne razlike se ispoljavaju po više kriterijuma kada je u pitanju organizovanje turističke
destinacije. Najznačajniji kriterijumi su:
1. Geografsko područje
2. Funkcije - turističke destinacije na prvi pogled obavljaju samo jednu funkciju ali je to
najčešće ipak čitav set funkcija
3. Izvori finansiranja
4. Stepen kontrole od strane vlade - organizacija se obavlja na lokalnom, regionalnom i
nacionalnom nivou.
Lokalne turističke oranizacije se uglavnom bave marketing aktivnostima na nivou grada ili
opštine,ili lokaliteta u okviru grada. To prije svega znači koordinaciju djelovanja svih subjekata
na lokalnom nivou koji su posredno ili neposredno uključeni u turistički promet radi zajedničkog
utvrđivanja i implementacije marketing aktivnosti u cilju obogaćivanja turističke ponude opštine
ili grada.
Regionalne turističke organizacije utvrđuju marketing planove na regionalnom nivou, vrše
promociju turističke ponude regije, odnosno regionalne destinacije i radi na kreiranju novih i
obogaćivanju postojećih turističkih proizvoda.
Nacionalne turističke organizacije zadužene su za stvaranje pozitivnog imidža destinacije u
inostranstvu, prije svega na najznačajnijim emitivnim tržištima.
1.3 Strategije razvoja turističkih destinacija
Strategiju razvoja turističke destinacije je najbolje objasniti kroz sedam faza strategije razvoja
turizma. Strategija razvoja je ključan element svake destinacije koja planski želi razvijati turizam
na svom području, a u skladu sa postojećom infrastrukturom i potencijalima.
Faza 1: Izrada vanjske analize situacije
Županović, I., Strateški mendžment turističke destinacije, Kotor 2011, strana 78.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti