5
1. UVOD
Zbog finansijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta zemlje moraju da se
orijentišu na vanjskotrgovinske razmjene koje su od bitnog značaja za ekonomiju jedne
države. Sa razvojem različitih modela finansiranja, sveprisutnosti interneta i
dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego
ikada. Uvozni i izvozni tokovi roba otvaraju mogućnost uključivanja u druge oblike
međunarodnog poslovanja, a ujedno predstavlja i optimalan model internacionalizacije za
male i srednje firme.
Međunarodna razmjena roba na globalnom planu jeste ukupnost trgovine robama
među različitim zemljama svijeta i kontinuirano bilježi rast, stvarajući potrebu za
koordinacijom i stvaranjem međunarodnog institucionalnog okvira. Upravo o carinskoj
politici i međunarodnoj razmjeni Bosne i Hercegovine ćemo ovaj diplomski rad posvetiti.
Navesti ćemo podatke o razmjeni Bosne i Hercegovine sa europskim ali i svjetskim
tržištem. Upoznaćemo se sa osnovnim elementima carinskih procedura u uvoznim i
izvoznim tokovima robe koji će nam pomoći da dođemo do odgovarajućeg zaključka.
Cilj ovog rada jeste prikazati značaj carinske procedure u uvoznim i izvoznim
tokovima robe. Struktura sadrži uvod, tri poglavlja, zaključak i literaturu. Rad je
podijeljen u tri poglavlja.
Na kraju su u zaključku ukratko objašnjena sva poglavlja koja su obrađena u ovom
diplomskom radu.
7
2.1. Stavljanje robe u slobodan promet
Da bi se roba stavila u carinski postupak moraju biti ispunjeni odredeni uslovi,
odnosno roba mora da bude obuhvaćena deklaracijom koju podnosi deklarant i uz nju
moraju biti priložene isprave za sprovodenje datog postupka. Nakon okončanja
propisanog postupka, izmirenja svih dadžbina, poreza, akciza i drugih obaveza, roba se
stavlja u slobodan promet.
Stavljanjem robe u slobodan promet strana roba stiče status domaće robe ili može
da bude stavljena u neki od tzv. posebnih postupaka. Roba stavljena u slobodan promet po
sniženoj ili nultoj carinskoj stopi, pod uslovom da se upotrebljava u odredene svrhe,
ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor prestaje kada prestanu i uslovi zbog
kojih je odobrena povoljnija stopa carine ili zbog kojih carina nije plaćena. Carinski
nadzor prestaje i kada se roba izveze ili uništi ili kada je dopuštena upotreba robe u druge
svrhe, od onih koje su propisane za primjenu povoljnije stope carine, pod uslovom da su
placene sve potraživane dadžbine.
Roba stavljena u slobodan promet gubi carinski status robe iz BiH, ako je:
deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet poništena poslije stavljanja robe
u slobodan promet,
iznos uvoznih dadžbina koji se za robu placa vraćen, u postupku unutrašnje obrade
uz primjenu sistema povraćaja,
roba sa nedostatcima ili ne zadovoljava uslove iz ugovore u skladu sa kojim je
uvezena,
izvršen povraćaj uvoznih dadžbina uslovljen izvozom, odnosno ponovnim
izvozom robe ili stavljanjem robe u neki drugi odgovarajuci carinski dozvoljen
postupak ili upotrebu.
2.2. Tranzit (Provoz)
