Odlomak

Uvod
Mišić (musculus)

Mišić je organ sposoban da se kontrahuje i omogućava pokrete u zglobovima i nekim unutrašnjim i spoljnim organima. Mišić je pokretač tela. Mišići su najbolji primer prilagođavanja tkiva u funkciji. Tako mišićne ćelije srca imaju mnogo više mitohondrija (rezervoara energije) nego drugi veliki mišići koji ne rade stalno. Najveći deo mišićne ćelije građen je od uporednih vlakana miofibrila. Jedina funkcija mišića je kontrakcija koja se omogućava prelazom hemijske energije u mišićnim ćelijama u kinetičku. Na svakom mišiću razlikuje se mesnati i tetivni deo. Mesnati ili crveni deo koji se pri kontrakciji skraćuje i zadebljava, naziva se trbuh mišića (venter). Tetivni deo, tetiva (tendo) je beličasta, žilava i otporna. Ona se nalazi na krajevima mišića i predstavlja njegov pasivni deo koji prenosi snagu kontrakcije na skelet.
U sastav mišića ulaze poprečno prugasta mišićna vlakna, vezivno tkivo, krvni sudovi i živci. Mišićna vlakna koja su obavijena mrežastim i retkim kolagenim vlaknima vezivnog tkiva, udružuju se i obrazuju mišićne snopiće. Mišićni snopići su obavijeni i spojeni rastresitim vezivnim tkivom u manje ili veće mišićne snopove. Rastresito vezivno tkivo, koje obavija i spaja mišićna vlakna, mišićne snopiće i snopove, predstavlja unutrašnji perimizijum mišića (perimisium internum). Trbuh mišića obavija spoljni perimizijum (perimisium externum), omotač od rastresitog vezivnog tkiva, koje ga odvaja od okolnih mišića u posebnu anatomsku i funkcionalnu jedinicu.

 

 

 
FUNKCIJA MIŠIĆA
Grče se i opuštaju pod regulacijom nervnog sistema. Sposobni su da duže vreme održe stanje kontrakcije u svakom stepenu. Mogućnost rada je proporcionalna veličini mišića, ako napor nije veliki, mišić može dugo bez zamora obavljati funkciju. Mišić izložen velikom naporu hipertrofira, a pri smanjenoj funkciji hipotrofira. Normalan rad mišićnog sistema povoljno deluje na druge funkcije u organizmu. Mišićna sila ima svoj intenzitet, pravac i smer. Mišići obezbeđuju proste i složene pokrete delova tela u više pravaca što omogućavaju mišići sa zajedničkim i suprotnim dejstvom (sinergisti i antagonisti).
Pokreti koje omogućavaju mišići su:

  •      Fleksija (savijanje u zglobu)
  •      Ekstenzija (ispružanje u zglobu)
  •      Abdukcija (odmicanje)
  •      Adukcija (primicanje)
  •      Spoljašnja rotacija (uvrtanje prema spolja)
  •      Unutrašnja rotacija (uvrtanje prema unutra)
  •      Pronacija (okretanje šake prema dole ili nazad)
  •      Supinacija (okretanje šake prema napred)
  •      Tonus (mišići čuvaju oblik tela jer su u stalnom tonusu)

Mišići često nose naziv prema funkciji, lokalizaciji i obliku (fleksor, brahijalis, triceps)..

Srčani mišić se, mada histološki pripada poprečno-prugastim mišićima, po mnogim svojim karakteristikama razlikuje i od skeletnog i od glatkog mišića.
 

 

 
Skeletni mišići

Organizacija skeletnog mišića od makroskopskog do molekulskog nivoa. Područje između dva ‚‚Z‚‚ diska naziva se sarkomera i predstavlja osnovnu funkcionalnu jedinicu. Skeletni mišići svojom kontrakcijom omogućuju stav tela i pokretljivost organizma u prostoru. Sastavljeni su od višejedarnih poprečno-prugastih mišićnih ćelija (vlakana), debelih između 10 i 100 µm i dugih nekoliko centimetara. Nekoliko skeletnih mišićnih vlakana, obično oko dvadesetak, su vezivnim tkivom koje čini perimiozin grupisana u fascikuluse. Svako mišićno vlakno je obavijeno endomizionom koji se produžuje od perimiozina. Ćelijska membrana skeletnog mišića naziva se sarkolema, i čvrsto je povezana za endomiozin i perimiozin. Ove veze između sarkoleme i struktura vezivnog tkiva kojima je ona okružena omogućuju da se sila koja se proizvede mišićnom kontrakcijom efikasno prenese na tetive.
Svako skeletno mišićno vlakno je, tubularnom unutarćelijskom mrežom, nazvanom sarkoplazmatični retikulum, podeljeno na miofibrile. Svaka miofibrila sadrži debele (miozinske) i tanke (aktinske) filamente koji leže longitudinalno u sarkomerama. Sarkomere se pružaju između dve ‚‚Z‚‚ linije, pri čemu njihovo ponavljanje obezbeđuje poprečno-prugastom mišiću jedinstven izgled (poprečnu ispruganost – pruge i linije). Debele miofilamente čini protein miozin, dugi su oko 1.6 µm i široki oko 11 nm. Postavljeni su između tankih miofilamenata u sredini sarkomere. Od debelih miofilamenata se bočno prema tankim miofilamentima pružaju tzv. glavice miozina, koje imaju ogromnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Nalaze se u tzv. ‚‚A‚‚ oblasti.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Skeletni mišići”

galapagos2309 says:

Hvala za odlican rad

Komentari